Sarajevo: Održano predavanje "Bosanska pismenost u pismenosti svijeta"

Bošnjačka zajednica kulture (BZK) Preporod, Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu (UNSA) i Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine organizirali su danas predavanje "Bosanska pismenost u pismenosti svijeta", a predavač je bila dr. Erma Ramić-Kunić, naučna saradnica Instituta za jezik UNSA.

Predavanje je održano povodom Dana bosanske pismenosti i Međunarodnog dana pismenosti.

Predsjednik BZK Preporod, dr. Sanjin Kodrić kazao je kako je teško u jednom predavanju sažeti stoljeća bosanske pismenosti, ali ističe da je važna slojevitost, višestrukost pismenosti na bosanskom jeziku.

- Suprotno onome što je danas naša simplificirana perspektiva, bosanski jezik pisao se i starijim varijantama ćirilice, glagoljicom, posebnom varijantom ćirilice koja se razvila u Bosni - bosančicom. Pisalo se i arebicom te nekim starijim varijantama latinice da bismo do kraja 19. stoljeća usvojili ono što je savremena latinica i ćirilica kao pisma kojima se i danas koristimo - kazao je dr. Kodrić.

Ranije je u prostorijama Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti u Sarajevu otvorena izložba "Slovom o slovu: Tragovima bosanske pismenosti" a Kodrić je s tim u vezi kazao kako se današnjim predavanjem uz izložbu ukazuje pažnja na višestrukost bosanskih pisanih spomenika i dokumenata od kojih većina nije u Bosni i Hercegovini.

- Tu bih izdvojio i Povelju Kulina bana iz 29. augusta 1189. godine, što i jeste datum kojim se obilježava Dan bosanske pismenosti - dodao je Kodrić.

Predavač dr. Erma Ramić-Kunić podsjetila je kako se od 1965. godine pa do danas obilježava Međunarodni dan pismenosti. Razvoj bosanskog jezika i spomenuta izložba, prema njenim riječima, pokazuju složenost našeg jezika i njegovog razvoja kroz historiju.

- Naš cilj je da afirmišemo pismenost i važnost te pismenosti za društvo. Iz današnje perspektive bosanska pisana riječ predstavlja izuzetno važan faktor unutar kompletnog slavenskog svijeta, stoga možemo biti ponosni na višestruku pismenost jer su rijetke zemlje koje imaju tako bogatu pismovnu i pisanu tradiciju - kazala je dr. Ramić-Kunić, dodavši kako su bosanski narodi od najstarijih vremena koristili brojna pisma u svom sporazumijevanju.

Jedna od ključnih poruka predavanja jeste da je najvažnije poznavanje vlastite pismenosti, pisma i jezika.

- Istraživanja pokazuju da poznavanjem pravopisnog i gramatičkog sistema vlastitog jezika, njegovog historijskog kontinuiteta i daljeg razvoja uveliko se olakšavaju temelji za sagledavanje i primjenu znanja iz svih drugih jezika, i na tragu toga važno je da svaki pojedinac krene od sebe, vlastitog podizanja svijesti o pismenosti, što svakako doprinosi kvaliteti društva u kojem živimo - objasnila je dr. Ramić-Kunić.

Predavanju su prisustvovali brojni građani i učenici srednjih škola a BZK Preporod, Institut za jezik UNSA i Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti izložbom i predavanjem spajaju dva važna datuma za bosansku pismenost i njen historijski i društveni razvoj.

(Kerim Sefer/Preporod.info)