Promovirana antologija bosanskohercegovačkih šaljivih pjesma "Morem jaše na konju djevojka" Nusreta Omerike

Promocija antologije šaljivih pjesma pod nazivom "Morem jaše na konju djevojka" autora Nusreta Omerike upriličena je sinoć u okviru programa međunarodne kulturno turističke manifestacije "Mostarsko ljeto 2022".

Radi se o iznimno vrijednom istraživačkom projektu na kojem je Omerika radio proteklih godina.

Izborom 435 pjesama uvrštenih u knjigu od 350 stranica Omerika je iznova čitalačkoj publici, ali i književno-kritičkim krugovima skrenuo pažnju na značaj i ulogu ovog pjesničkog žanra s kojim bi se svi drugi evropski narodi ponosili, no nažalost u javnom, manifestacionom diskursu, pa i u nastavnim planovima i programima bosanskohercegovačkih potpuno je skrajnut.

Gotovo da je i zaboravljen.

- Ivo Andrić je za Hercegovce kazao da su ljudi koji oru u dvije brazde. Napisao je to u povodu knjige Putopisa Zuke Džumhura. Nusret je istovremeno i pjesnik i istraživač posebno narodnog stvaralaštva. Ova knjiga se kontekstualizira i njegov niz objavljenih antologija, ali i u niz drugih preporodnih pisaca, kao što su Mulabdić, Sarajlić, Bašagić, Osman Nuri Hadžić pa i Mak Dizdar je to radio. Svi oni su se pored svog umjetničkog rada bavili bilježenjem i istraživanjem i narodnih epskih, junačkih, lirskih pjesma, priča, zgoda i ostalog - istakao je jedan od promotora knjige prof. dr. Alija Pirić.

I prije Omerike u bosanskohercegovačkoj publicistici postojalo je nekoliko sličnih pokušaja sakupljanja šaljive poezije ali ti pokušaji su ostali minorni i nedostatni u odnosu na sadržaj objavljene knjige.

On je pjesme prikupljao iz različitih časopisa, antologija, zbornika naučih radova koje su objavljivane u posljednjih 150 godina.

- Bila mi je želja da upoznam čitalačku javnost sa ovom vrstom poezije koja je dosta zanemarena u našoj bosanskohercegovačkoj i bošnjačkoj književnosti. Oni koji je pročitaju vidjet će koliko je humor u vrijeme njihovog nastajanja bila ljudska potreba za rasterećenje od svakodnvenih problema i onoga što je tištilo našeg čovjeka - kaže Omerika.

Nije ga smetalo, dodaje, da u knjigu uvrsti i one motive i pjesme koji variraju istu temu a dolaze iz drugih nacionalnih književnosti, jer, citirao je Ludviga Kubu, "pjesma je velika lutalica i kad dođe u novu sredinu njoj narod nakiti dosta svoga".

Vrijednost knjige prema ocjeni prof. dr. Pirića ogleda se u činjenici što je šaljiva poezija poslužila modernoj evropskoj kao poetičko načelo, kontekstualizirala se kao karnevalizacija, smijehovi princip u poetici moderne. Do danas i u našoj i u svjetskoj književnosti u ovom žanru napisana epohalna djela, kakva su djela Servantesova, Rablea, Kočića, Sušićea, Andrića, Radoja Domanovića itd.

- Radi se o postupku u kojem se epski junak, dakle junak, dovodi iz gornjeg mimetoskog modusa, iz epske distance, iz daljinske slike u zonu grube stvarnosti, familijarnosti. I mi mu se smijemo kad dođe među ljude. Ti likovi nemaju veze ni sadašnjosti ni sa budućnosti. Oni su svi u prošlosti. Oni su epski ljudi, a moderna traži čovjeka s kojim se može razgovarati i koji živi zadatu sliku svijeta. Ti pisci ga demistificiraju kao epskog junaka i uzdižu kao čovjeka i humaniziraju. Taj postupak je ambivalentan, dvostruk. Umanjuje se njegova vrijednost kao epske veličine i humanizira se i oljuđuje. U tome se ogleda vrijednost ove knjige - naglašava Pirić.

Autor Omerika je kazao kako je knjiga "Morem jaše na konju djevojka" "jedna antologija od 350 stranica i 435 šaljivih pjesama koje su koliko je meni poznato u bh. književnosti po prvi put sabrane u ovako jednu veliku antologiju".

- Naša književnost je imala tih šaljivih pjesama, ali su bile razasute u različitim časopisima, različitim knjigama. Ovo je prvi put da je to neko skupio na jedno mjesto i donio u ovakvom obliku - ističe autor knjige Nusret Omerika.

Prema riječima autora, u knjizi ima pjesama koje do sada nisu objavljivane, zatim ima pjesama od nekih kazivača ili kazivačica koje se po prvi put nalaze u knjizi, ima pjesama i motiva koji se nalaze i u drugim nacionalnim književnostima, samo su poprimile drugačiju boju, metriku i takoreći izgled. Autor otkriva i kako je došao na ideju da radi pomenutu knjigu.

- Radeći motive u bošnjačkim usmenim lirskim pjesmama, sevdalinkama, baladama i romansama kao što je motiv cvijeća, islama, djevojaka i žena, svadbeni motivi i dr., uočio sam da se u bosanskohercegovačkoj ili uže da kažem bošnjačkoj književnosti nalaze i motivi, odnosno, pjesme koje odišu humorom. Otkad humor datira u književnosti historiografičari i historičari su pokušali naći odgovor, ali sve su prilike kako postoji čovjek da tako postoji i ljudska potreba da se nasmije. Tako se u ovim pjesmama ismijavaju različite ljudske osobine, od laži, ljenosti, pretjeranog hvalisanja itd., pa sve do životinja koje, također, poprimaju ljudske osobine te i one ismijavaju ono što nije dobro u društvu i ljudskom karakteru - naglašava Omerika.

Jedan od promotora knjige, prof. dr. Alija Pirić ističe značaj narodne šaljivepoezije.

- Nusret radi ozbiljno dva posla, a to je umjetnički, piše sjajnu poeziju i drugo, on istražuje, odnosno, antologičar je narodnog stvaralaštva. Uradio je sjajnu knjigu koja govori o pučkoj šaljivoj poeziji Šaljiva poezija služi za stvaranje jedne relaksirajuće atmosfere. Međutim, pučka šaljiva poezija, narodna poezija, ima značajan poetički utjecaj na evropsku umjetničku književnost. Važno je istraživanje pučke književnosti. Zašto? Zato što je postupkom karnevalizacije ili smjehovnog principa ona ušla kao poetičko načelo, smjehovni princip, u evropsku modernu, od Servantesa do Don Kihota, pa kod nas Andrića, Kočića, Sušića itd. Svi oni zapravo prihvataju taj šaljivi smjehovni princip, u kome se epski junak iz epske slike dovodi u zonu grube stvarnosti - navodi Pirić.

Osim Pirića, o knjizi je govorio i prof. Džemal Juklo. Moderator promocije bio je Meadin Mrndžić, a izvedbom muzičkih numera Adnan Pajević je obogatio atmosferu događaja.

Večerašnjom promocijom završena je manifestacija "Mostarsko ljeto 2022" koja je publici ove godine ponudila preko 35 različitih kulturnih i umjetničkih sadržaja u gotovo tri mjeseca trajanja. Sponzori manifestacije su Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK, Grad Mostar i kompanija BH Telecom.

(Hasan Eminović/Preporod.info)