Projektni tim 'Pod nebom vedre vjere' u Foči i Goraždu: Na temeljima dijela ummeta Muhammeda a.s.
Producentski i kustoski tim projekta "Pod nebom vedre vjere" protekle sedmice posjetio je Foču i Goražde.
Na tom području nalaze se neki od najistaknutijih arheoloških spomenika naše domovine.
Arheološko područje Rataje u Ratajama kod Miljevine, općina Foča, nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine.
Centralni dio sakralno-funerarnog kompleksa predstavlja ćelija, uklesana u živu stijenu, sa grobnicom. Pretpostavlja se da je ćelija isklesana u 14.-15. stoljeću, kada je urezan i natpis nad ulazom, no postoje i tvrdnje da je ćelija isklesana čak u periodu od 4. do 6. stoljeća!
Ćelija je bila dio tekije, koja je postojala od prve polovice 15. stoljeća na tom mjestu.
Tekija je u 17. stoljeću dobila arhitektonske elemente džamije. Džamijski kompleks, čiji su ostaci vidljivi uz stijenu, sagradila su braća Čengić u 17. stoljeću, u isto vrijeme kada su izgradili i susjednu Kulu.
Ispred Aladža džamije u Foči projektni tim je dočekao glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Foča Miralem-ef. Hodžić. Kako je kazao ef. Hodžić, Bošnjaci se u Foči, nekada jako lijepom starom čaršijom, imaju čime ponositi.
Foča je odisala životom kao Baščaršija u Sarajevu, ali su stari dućani, nažalost, sada zapušteni.
Po broju džamija, ukupno sedamnaest, ovaj grad je bio na četvrtom mjestu u Bosni i Hercegovini. Sve su džamije podignute za vrijeme Osmanske uprave.
Dvanaest džamija je preživjelo Drugi svjetski rat, a sve su uništene u periodu agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992/95. godine.
Džamija Aladža je najljepši objekat u Foči, kulturno-historijski spomenik Bosne i Hercegovine, simbol grada i remek-djelo islamske arhitekture osmanskog perioda.
Atik džamija sa svojim drvenim stubovima ostavlja bez daha. Pa onda i Careva, izdignuta na uzvišenju iznad Foče, sa pogledom na Sahat kulu - ukras grada.
Uprkos silnim problemima koji su pratili povratak Bošnjaka u ovaj grad i poslijeratnu obnovu Miralem-ef. Hodžić i dalje gleda naprijed, u budućnost. Njegova je poruka, poruka života.
U Goraždu je domaćin projektnom timu bio Refik-ef. Čaušević, koji je kazao da ovaj kraj baštini mnoštvo kulturnih i historijskih znamenitosti, među kojima posebno treba istaknuti Islamski centar, novije gradnje, a potom i turbe Sijerčića, Sinan-begovu džamiju, i svakako nezaobilaznu, Turhan Emin-begovu džamiju i mezarje.
Turbeta Sijerčića su smještena u mjestu Odžak, kraj regionalnog puta koji Goražde povezuje s Pračom i Palama, i od 2006. godine su na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.
U jednom od turbeta su posmrtni ostaci Sinan-paše Sijerčića, osmanskog generala iz ugledne goraždanske porodice, čije se područje uticaja svojevremeno prostiralo od Užica do Herceg Novog. Valja istaknuti da je Sinan-paša izgradio i most i džamiju u Goraždu, te pomogao i gradnju pravoslavne crkve u Sopotnici.
Do džamije u starom mjestu Kreče stiže se makadamskim putem, kojim bi se i rijetko koji rally vozač usudio krenuti.
Ipak, tim putem se dugih 48 godina stalno vozi Hajrudin-ef. Suljagić, svakog petka. On je imam džamije u Krečima od 1974. godine. Džemat Kreča je najudaljeniji džemat na području Medžlisa Islamske zajednice Goražde, oko 35 km od Goražda.
Zimi bi, kazao je efendija Suljagić, krenuo noću pješke da stigne u podne na džumu jer to nije put koji se čisti od snijega.
Mustafa-pašina džamija u Krečima sagrađena je 1554. godine. O vremenu njenog nastanka svjedoči i natpis na džamiji sa datumom njene izgradnje. Džamiju su izgradili turski vojnici 1554. godine, kako navode neki izvori, s ruke na ruku noseći kamen s obližnjih planina.
U Ustikolini se, prema predanju, nalazi najstarija džamija u Bosni i Hercegovini, izgrađena punih 15 godina prije nego što je Mehmed Fatih došao u Bosnu, 1448. godine.
Ustikolina se nalazi na glavnom putu Goražde-Foča, na lijevoj obali Drine, i nekada je bila varošica značajnija od Foče, o čemu svjedoče i brojna arheološka nalazišta i spomenici.
Tu su domaćini projektnom timu bili Senad Čengić i Edin Hodžić, svjedoci borbe da se oboreni i zaboravljeni nišani isprave kako na zemlji tako i u našoj memoriji.
Turhan Emin-begova džamija doista, kako je istaknuto na jednoj od godišnjica njenog postojanja, predstavlja „temelj bosanskog ummeta, dijela ummeta Muhammeda a.s.“
Iznad vrata džamije je dio natpisa, koji u prijevodu glasi "Podiže ovu džamiju za pobožne Turhan Emin-beg za vrijeme Murada drugog, sultana hana".
Posjeta, otkrivanja i interpretacija znamenitosti Foče i Goražda samo su djelić zanimljivog istraživanja timova projekta „Pod nebom vedre vjere“.
Podsjećamo, multimedijalna izložba Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu će biti premijerno predstavljena u Sarajevu u septembru 2023. godine, a potom i u drugim regionalnim i evropskim centrima.
Izložba će u najvećem dijelu svoga sadržaja i fundusa predstavljati doprinos osnivanju i koncipiranju muzejske zbirke Islamske zajednice, odnosno Muzeja islamske umjetnosti u Bosni i Hercegovini.
(Preporod.info)
