Mlada Aldina Pinjić, Bošnjakinja iz Beča, svojim romanom "Šta nakon sada" plijeni pažnju evropskih književnih krugova

Roman "Šta nakon sada" mlade Bošnjakinje Aldine Pinjić rođene u Beču i na mostarskoj promociji, održanoj sinoć u Centru za kulturu izazvao je veliko interesovanje čitalačke publike.

Sam roman žanrovski se svrstava, ne samo u književne, već i opće kulturološke fenomene, budući da ga ja napisala djevojčica sa svega trinaest i po godina, da je njegova vrijednost prepoznata u austrijskom nastavnom procesu i po ubrzanoj proceduri uvršten u obaveznu lektiru 14 bečkih osnovnih škola.

S punim ponosom što promovira roman u rodnom gradu svog babe i neskrivenim emocijama Aldina kaže da je za nju to prevelik događaj, jednako impresivan kao i na promociji prošle godine održanoj u Beču.

Ona je svoju ljubav prema pisanoj riječi tek nakon što su njeni prijatelji prepoznali njen talenat uobličila u ozbiljnije književne forme. Nastavnici su joj, dodaje, ostali u čudu kad su pročitali njene radove. Nisu mogli vjerovati da na tako jednostavna i jezgrovit način percipira tako važne globalne teme.

Roman prati likove u vrijeme pandemije, kulturološke standarde modernog digitalnog doba i dramaturške zaplete traženja sretnih rješenja u sveopćim zapitanostima života.

Utok i izlaz njeni su likovi pronašli u procesima socijalizacije u krugu porodice, prijatelja sa snažnom porukom pravnim i društvenim sistemima da tim nastojanjima podrede sve svoje kapacitete. Knjiga je pisana jednostavnim jezgrovitim jezikom i lahko je čitljiva različitim starosnim kategorijama.

Knjigu je na bosanskom jeziku štampala "BMC Bosanska medijska grupa 2021" iz Tuzle.

- Iako je bosansko tržište bilo sumnjičava prema knjizi, pokazalo se da je ipak ovu knjigu prihvatilo. Upravo radimo na projektu da je uvrstimo u naše nastavne planove i programe, jer se radi o izvanrednom priručniku mladim ljudima šta da rade kada dođu u psihičke krize u socijalnom ambijentu koji njih uopće ne prepoznaje - naglašava izdavač Mehmed Pargan.

Važnost romana, prema njegovoj ocjeni, je upravo u tome što potiče šire društvo da se djeca ne prepuštaju depresivnim okolnostima, diskutabilnim ambijentima već da se usmjere prema porodici i socijalnim ustanovama. 

Za razliku od austrijskog društva koje je prepoznalo da i djeca od četrnaest godina mogu ukazati na potrebe mladih ljudi, naše domaće bosanskohercegovačko rijetko tome pridaje pažnju.

- Naše društvo nema oči za mlade autore. Mi imamo mnogo mladih i zrelih autora. Aldina ima tu sreću da živi u Beču, prijestolnici kulture, gdje je dobila nekoliko prestižnih nagrada. Prije nekoliko mjeseci ušla je u izbor najuspješnijih dvanaest žena gornje regije u Austriji što je svojevrsno priznanje i Aldini i Bosni i Hercegovini - podsjeća Pargan.

Njenu darovitost Pargan prepoznaje i u činjenici da Aldina piše jednostavnim modernim jezikom koji se koristi na  socijalnim mrežama.

- Taj jezik je značajno osiromašen u odnosu na standarde kojim mi percipiramo književnost. Njen jezik donosi funkcionalan stil, donosi jednostavne i surovo iskrene poruke. Struktura knjige je tako dobro postavljena da su njeni likovi briljantno karakterizirani što ne polazi za rukom i mnogo ozbiljnijim književnicima - zaključio je Pargan.

O romanu "Šta nakon sada" na mostarskoj promociji govorile su još recenzentica Amela Isanović i književna blogerica Enisa Alibalić. Promocija ove neobične knjige Aldinu Pinjić svrstala je u plejadu istaknutih Bošnjakinja i Bošnjaka koji su pisali i stvarali na stranim jezicima, a kojima naša domaća bosanskohercegovačka javnost nikada nije posvetila dužnu pažnju.

(Hasan Eminović/Preporod.info)