Godišnjica smrti Maka Dizdara: Velikan pjesništva

Godišnjica smrti Mehmedalije Maka Dizdara, bošnjačkog pripovjedača, pjesnika i novinara, obilježava se danas, 14. jula. 

Dizdar je rođen 17. oktobra 1917. godine u hercegovačkom gradiću Stocu, izraslom na čarobnim vodama rijeke Bregave i ovdašnjim, neprekidanim, višemilenijumskim tragovima ljudskog i čovječnog života. Kao dječak odlazi na školovanje u Sarajevo. Prije svoga punoljetstva pripada naprednom socijalnom pokretu i ulazi u profesionalno novinarstvo. Sa 19 godina objavljuje svoju prvu poetsku zbirku, "Vidovopoljska noć", piše historija.ba.

Odmah početkom II svjetskog rata njemačko-ustaška okupatorska vlast uskraćuje mu mogućnost javnog djelovanja, a on se priključuje ilegalnom oslobodilačkom pokretu. Pred sami kraj rata, neuspješna policijska potjera za Makom i njegovim starijim bratom Hamidom, takođe pripadnikom pokreta otpora, završava zvjerskim premlaćivanjem trećeg brata i odvođenjem u logor Jasenovac, smrt majke i najmlađe sestre. Mak se nikada nije oporavio od ovog zločina, noseći stradanje svoje porodice kao vlastiti grijeh, kao bolest i tešku ranu do kraja svoga života.

Nakon rata, u socijalističkoj Jugoslaviji, najprije se, veoma uspješno, vratio novinarstvu. Potom, po odluci vlasti, osniva "Seljačku knjigu", izdavačku kuću za prosvjećivanje širokih narodnih masa. Ta mala Makova kuća ubrzo prerasta u "Narodnu prosvjetu", jednog od najvećih i najznačajnijih izdavača na Balkanu.

Nesklon socijalističkoj dogmatici i socrealističkoj estetici, pisanju panegirika novim vladarima, kao pjesnik ponovo progovara tek 1954. godine. Iako glavni urednik moćnog izdavača, u vlastitom izdanju štampa malu plaketu, poemu "Plivačica" koja je, uz još nekoliko paralelnih pjesničkih pojava u zemlji, hametice ove prostore uvela u umjetnost Evrope i Svijeta. Kako se i "Narodna prosvjeta" "otela", učinila opasne i neoprostive pomake u odnosu na kontroliranu i doziranu izdavačku praksu, vlast je ukida. Mak posljednje dvije decenije života nikada nije dobio stalno i adekvatno zaposlenje. Sa porodicom živi uglavnom na granici siromaštva. No, njegovo je stvaralaštvo sve bogatije i plodonosnije. Objavljuje niz novih poetskih zbirki i naučnih radova iz oblasti početaka bosanske pismenosti i književnosti.

Zbirka "Kameni spavač", objavljena 1966. godine, vrhunac je Makova stvaralaštva i jedan od najznačajnijih događaja u cjelokupnoj bosanskohercegovačkoj umjetničkoj i duhovnoj historiji. No, da se radi i o djelu sa dubokim političkim korjenima, porukama i mogućim posljedicama, prvi su prepoznali baš neprijetelji onoga što je Mak otkrivao, argumentirao i zagovarao. "Kameni spavač" namah je od njih, ispravno, protumačen kao silan podstrek i temelj u elaboriranju i dokazivanju bosanskohercegovačkog historijskog i duhovnog identiteta, autohtone bosanske historije, državnosti, prava na prošlost i budućnost. Pojava epohalnog Makova djela, "Starih bosanskih tekstova", antologije srednjovjekovne bosanske pismenosti, sa još bjelodanijim i istaknutijim probosanskim kontekstom dolilo je ulje na lomaču koja je odvajkada žarila i još gori za paljevinu zemlje Bosne.

Ostavši bez ikakve zaštite i pomoći u odbrani svoga djela i života, Mak Dizdar postaje žrtvom specijalnog rata što ga protiv njega vodi politička i intelektualna velikosrpska mafija u Beogradu i Sarajevu, sve do njegovog doslovnog, precizno programiranog i znalački izdizajniranog fizičkog nestanka.

Mak je, u godini svoje smrti, objavio poetsku zbirku "Modra rijeka", sa istoimenom pjesmom koja ga je istinski proslavila, a evropska je kritika imenovala "evropskom pjesmom".

U Sarajevu je ostao sve do svoje smrti, 14, jula 1971. godine, piše historija.ba.

(Preporod.info)