Brojni Bosanci i Hercegovci iz dijaspore i stranci na ”Maršu mira”: Očuvati kulturu sjećanja

Među brojnim učesnicima kolone "Marša mira", koja je jutros krenula iz Nezuka, kod Sapne, u Bosni i Hercegovini, kako bi odali počast hiljadama ubijenih u genocidu u ljeto 1995. godine, nalaze se stranci, kao i Bosanci i Hercegovci koji žive van zemlje.

Više od 2.000 ljudi krenulo je iz Nezuka prema Potočarima, a u narednim danima kretat će se trasom kojom su Srebreničani u ljeto 1995. godine pokušavali doći do slobodnih teritorija na području Tuzle i Kladnja.

U Potočare bi trebali stići 10. jula, a dan kasnije, 11. jula, prisustvovati kolektivnoj dženazi u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari.

Među učesnicima ”Marša mira“ je i Anes Rizvančević iz Prijedora. Prvi put učestvuje u ovoj manifestaciji, a doputovao je iz Engleske.

- Treba čuvati kulturu sjećanja. Ja, inače, budem vani i nisam u Bosni, ali dosta znam o tome šta se desilo i da je važno da mlađe generacije obilaze i sjećaju se - kazao je on.

Dodao je kako u BiH dolazi kako bi posjetio porodicu u Prijedoru, a da je ovaj put želio učestvovati i u ”Maršu mira“.

Saban Sen je na ”Marš mira” doputovao iz glavnog grada Turske Ankare.

- Prvi put sam tu. Doputovao sam s prijateljima, grupa je od 25 osoba. I ovdje ima mnogo Turaka iz drugih zemalja, uključujući Njemačku - kazao je Sen.

Dodao je kako je godinama želio učestvovati u ovoj manifestaciji, jer smatra da je značajna za očuvanje kulture sjećanja, iako je tužan povod.

- Želimo biti uz Bosnu i kao zemlja. Bol je isti. Možda jezik nije, ali bol svako osjeća. Trebamo dijeliti bol - smatra Sen.

Na ”Marš mira“ iz Nezuka je krenuo i desetogodišnji Nazif Krdžić, rođen u Njemačkoj, kojem je ovo prvi put da učestvuje.

- Moj dedo i njegova braća su poginuli. Učestvujem s ocem - kazao je Nazif, koji je ime dobio upravo po dedi.

Njegov otac Damir Krdžić iz Bratunca kazao je kako žive u inozemstvu, a četvrti put učestvuje u ”Maršu mira“.

- Drago mi je svake godine da učestvujem. Svaka godina mi je posebna, ova pogotovo. Prvi put će učestvovati i moj sin. Drago nam je i pored ovih okolnosti, nevremena, što je Bajram… Mislim da će put ipak biti podnošljiv, izdržljiv i uspješan - kazao je Krdžić.

Njegov otac 1995. godine je krenuo iz Srebrenice prema Tuzli, ali nije uspio preći na slobodnu teritoriju.

- Pronašli smo ga 2005. godine i ukopali smo ga. Pronašli smo ga u masovnim grobnicama na osnovu DNA analiza - rekao je Krdžić.

"Marš mira" se organizuje u okviru obilježavanja godišnjice genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" Srebrenica, a za preživjele Srebreničane predstavlja neku vrstu liječenja trauma, ali i obavezu da svoja iskustva i priče ispričaju i prenesu mlađim generacijama.

Memorijalna manifestacija koja se održava u julu svake godine, ima za cilj i izgradnju, unapređenje i njegovanje kulture sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici te onemogućavanje negiranja, poricanja i relativiziranja zločina genocida.

”Marš mira“ uvršten je u program obilježavanja godišnjice genocida 2005. godine i broj učesnika se povećavao svake godine. U "Maršu mira" prethodnih godina, izuzev protekle dvije godine pandemije, učestvovalo je od 2.000 do više od 10.000 ljudi iz Bosne i Hercegovine i drugih dijelova svijeta.

”Marš mira“ traje tri dana i učesnici pješače na stazi dugoj oko stotinu kilometara od Nezuka do Potočara. Ovom stazom u suprotnom smjeru, od Potočara do Nezuka, su se u julu 1995. godine izvlačili i probijali Bošnjaci prilikom okupacije i zauzimanja "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" Srebrenica od strane srpskih vojnih i policijskih formacija.

Učesnici ”Marša mira“ dnevno pješače oko 30 kilometara i na određenim mjestima staza je izuzetno naporna, nepristupačna i zahtijeva solidnu fizičku spremnost učesnika.

Kolonu “Marša mira” svake godine predvode veterani koji su uspjeli preživjeti put smrti i genocid iz jula 1995. godine.

Učesnici “Marša mira“ nakon dolaska u Potočare imaju priliku i mogućnost da 11. jula prisustvuju komemoraciji, dženazi i ukopu identificiranih žrtava genocida, pronađenih u nekoj od masovnih grobnica na lokalitetima kojima su i sami prolazili u toku pješačenja.

Na kolektivnoj dženazi 11. jula ove godine u Potočarima bit će ukopani posmrtni ostaci još 50 žrtava genocida počinjenog 1995. godine u Srebrenici.

(Preporod.info)