Godišnjica pogibije legendarnog komandanta: Hujka je stalno hrabrio svoje borce
Legendarni mostarski komandant i heroj grada na Neretvi, Midhad Hujdur Hujka, poginuo je na današnji dan, 30. juna 1993. godine, u odlučnim borbama za deblokadu Mostara.
"Zlatni ljiljan" i brigadni general život je dao za domovinu u mostarskom Sjevernom logoru, direktno u borbama sa jedinicama Hrvatskog vijeća obrane (HVO).
Zahvaljujući njegovoj i žrtvi njegovih saboraca, Mostar u toj poznatoj operaciji spojen s ostatkom slobodne teritorije.
Hujka je stalno hrabrio svoje borce i uvjeravao ih da imaju dovoljno snage da izvrše deblokadu. Svakodnevno je išao od borca do borca, potpuno svjestan da mostarski borci mogu i sa minimalnim količinama municije poraziti neprijatelja i izvršiti deblokadu na prostoru Bijelog Polja i osloboditi Sjeverni logor.
Nakon majske agresije HVO-a na Mostar i totalnog okruženja, komandant 6. korpusa Arif Pašalić naređuje Miralemu Jugi, Šerifu Špagi i Draganu Malkoču da pripreme plan deblokade, odnosno oslobađanja Sjevernog logora i bjelopoljske kotline kako bi se otvorila komunikacija prema Sarajevu. Planirano je da akcija počne u ranim jutarnjim satima 30. juna 1993. godine.
Akcija je počela u ranim jutarnjim satima. Jedinice Armije RBiH u silovitom naletu oslobađaju Raštane, Vrapčice i kompletnu bjelopoljsku kotlinu.
Sjeverni logor je bio utvrđenje koje je bilo jako teško osloboditi. Zbog rijeke Neretve koja je bila prirodna prepreka, snage HVO-a nisu imale mogućnost da se povuku. Pružali su žestok otpor.
Umjesto da kao komandant brigade akciju deblokade posmatra sa komandnog mjesta, Midhad Hujdur zajedno sa Esadom Humom preskače ogradu i ulazi u Sjeverni logor kako bi na licu mjesta komandovao zauzimanjem komande HVO-a u logoru dok su oko njih padale granate.
Dok su padali i posljednji položaji snaga HVO-a, jedna od granata ispaljenih sa položaja HVO-a bila je smrtonosna za komandanta Hujku.
Midhad Hujdur, kao da je predosjećao svoj odlazak. Nekoliko dana prije pogibije govorio je tadašnjem mostarskom muftiji Seid-ef. Smajkiću da želi biti ukopan u mostarskim Šehitlucima.
Drugog jula 1993. godine u prostorijama mostarskog pozorišta Mostarci su klanjali dženazu svom komandantu, nakon čega je ukopan u mostarskim Šehitlucima.
(Preporod.info)