Promoviran putopis „Putem svile“, autora Hamze Ridžala i Ediba Kadića
U sarajevskoj Vijećnici večeras je upriličeno otvaranje foto-video izložbe "Putem svile", kao i promocija prvog bosanskohercegovačkog putopisa istoimenog naziva autora Hamze Ridžala i Ediba Kadića.
Učesnici izložbe i promocije bili su Hadžem Hajdarević, predsjednik Društva pisaca BiH, Latif Bolat, historičar muzike, Ibrahim Carson, fotograf, Nihad Hrustenbegović, maestro koncertne harmonike, te Izedin Šikalo, urednik knjige.
- Ova knjiga posebna je po mnogo čemu. Ona je svojevrsni spomenik Putu svile u bosanskom jeziku. Svaka promocija, pa i ova, je kulturni, svečarski čin - kazao je na promociji urednik knjige Izedin Šikalo.
Hadžem Hajdarević je podsjetio da je putopis jedna od najčitanijih i najboljih književnih formi, dodavši da čitajući putopis, upoznajemo i autora.
- Pravljenje knjige je poput pravljenja građevine. Mnogo sam razgovarao s autorima, ispratio sam mnogo stranica koje su vješto slagane, i knjiga izgleda lijepo poput građevina o kojima govori - istaknuo je Hajdarević.
Bolat je ovom prilikom ukazao na značaj Puta svile, tako i u kontekstu Bosne i Hercegovine, ali i Turske.
- Da nije bilo Puta svile, naši preci nikada ne bi došlo do Zapada, a da nisu došli do Zapada, ne bi bilo Osmanskog carstva, što bi dalje značilo da Osmanlije, tako i islam, ne bi došli na Balkan - kazao je Bolat.
Ibrahim Carson izrazio je zadovoljstvo što je priložio nekoliko fotografija ovoj izložbi.
- Hamzu i Ediba sam upoznao u Uzbekistan, razgovarali smo, a zahvaljujući tom razgovoru smo se ponovo susreli. Razgovarali smo o svemu, putovanjima, fotografijama o shvatili smo da dijelimo dosta toga, da dijelimo želje da vidimo i razumijemo svijet - ispričao je on.
O putovanju u daleki Semerkand, dugom više od 20.000 km, o svemu onome što su vidjeli, doživjeli i zabilježili tokom tromjesečne avanture, autori su večeras predstavili više.
- Mi smo se i prije putovanja dugo pripremali, iščitavali desetine knjiga, tekstova. Posebno sm željeli skrenuti pažnju na veze koje su, zahvaljujući Putu svile, u kulturnom, tradicijskom smislu, ostvarene, kada to promatramo iz bosanske perspektive. Na ovom putovanju smo, na neki način, imali osjećaj da obilazimo Bosnu, samo nam se Bosna razastirala u slojevima, polahko, omogućavajući nam da je razumijemo iz druge perspektive - naglasio je autor Ridžal.
U bosanskohercegovačkom ukupnom knjiškom naslijeđu ranije nije zabilježen niti jedan pokušaj bar površnog opisa Puta svile i načina na koji je oblikovao naš identitet i naše ukupno tradicijsko naslijeđe.
- Putovanje je ostavilo neizbrisiv trag. Mi smo četiri ili pet mjeseci sabirali utiske, bilješke, koje smo donijeli s puta. Nismo bili u stanju pisati ni jednu riječ. Kada su se svi utisci slegli, kada smo vidjeli da nemamo drugog izbora, počeli smo, i hvala Bogu, završili pisanje putopisa - kazao je, između ostalog, Kadić.
(Preporod.info)
