Zbornik radova "Izazovi memorijalizacije genocida u Bosni i Hercegovini": Presjek stanja, preporuke za unapređenje i poboljšanje kulture sjećanja

Povodom obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, Institut za društvena i religijska istraživanja u Tuzli i Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, 2020. godine održali su naučni skup "Izazovi memorijalizacije genocida u Bosni i Hercegovini".

Cilj ovog naučnog skupa bio je da se napravi pregled bosanskohercegovačkog iskustva u memorijalizaciji genocida i da se identificiraju izazovi s kojima se naše društvo o ovom pitanju suočava.

Nakon održanog naučnog skupa, Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka izdao je zbornik radova koji su prezentirani na navedenom skupu.

Kako je za Preporod.info kazao urednik izdanja dr. Hikmet Karčić, radovi nude presjek stanja memorijalizacije genocida u Bosni i Hercegovini te nudi određene preporuke za unaprjeđenje i poboljšanje kulture sjećanja.

- Ova publikacija predstavlja kratak pregled stanja na terenu kao i otvaranja određenih važnih tema poput pitanja teologije genocida koju je u ovoj publikaciju dao dr.Rešid Hafizović. Ovo je doprinos Instituta izučavanju pitanja memorijalizacije genocida. Teme, koja će zasigurno biti sve više prisutna u našoj javnosti u narednim godinama - naglasio je Karčić.

U predgovoru ove publikacije, muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović navodi kako zbornik predstavlja vrijedan doprinos stjecanju pouzdanih znanja o dosadašnjim poduhvatima memorijalizacije genocida te o nagovještajima predstojećih aktivnosti na tom planu.

- Bošnjaci imaju obavezu da doprinesu kako bi se saznao i sačuvao svaki tračak istine o Genocidu i njegovim razmjerama, s ciljem da se ovo najveće zlodjelo ne dogodi nijednom narodu u budućnosti. Memorijalizacija Genocida u formama pisane riječi, videoprojekcije, te materijalnih zdanja, najpouzdanije će doprinijeti očuvanju istine za buduće generacije Bošnjaka i sve ljude i narode svijeta - napisao je muftija Fazlović.

Također, Fazlović u predgovoru naglašava da su u posljednjih sto i pedeset godina Bošnjaci prvi put u prilici da sveobuhvatno istraže i sačuvaju istinu o sebi i zločinima koji su nad njima počinjeni, jer raniji državni režimi koji su vladali u Bosni i Hercegovini to nisu dozvoljavali.

- U tome velikom i sudbinski važnom poduhvatu treba da budu uključene sve institucije države i naroda. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je u proteklom periodu kontinuirano doprinosila memorijalizaciji Genocida i drugih zločina, te jačanju svijesti našeg naroda o važnosti vjere i domovine za sve sadašnje i buduće izazove - stoji u predgovoru.

U zborniku su radovi sljedećih autora: Prof. dr. Rešid Hafizović: "Ka teologiji genocida", mr. Mustafa Muharemović i Damir Peštalić "Mogućnosti i ograničenja Islamske zajednice u sjećanju na šehide: iskustva i perspektive Podrinja", hfz. mr. Amir Mahić "Šehidi doline Sane od ignoriranja i zaborava do društveno prepoznatljivog sjećanja i centralnog šehidskog kompleksa", dr. Ekrem Tucaković i dr. Ahmet Alibašić "Genocid u nastavnim planovima i programima obrazovnih ustanova Islamske zajednice i perspektive sjećanja", prof. Azerina Muminović "Genocid u udžbenicima historije u entitetu RS i prema hrvatskom NPIP u Bosni i Hercegovini", dr. Elvir Duranović "Kontinuitet kulture sjećanja na primjeru memorijalnih spomenika u šehidskom mezarju u Bugojnu - genocid na margini", dr. Admir Mulaosmanović "Tragovi zločina: historijski konteksti i važnost pisanja naše historije", dr. Hikmet Karčić "Negiranje genocida u Bosni i Hercegovini u savremenim kontekstima", dr. Sead Turčalo "(Re)kreiranje prostora u postgenocidnom društvu: geopolitička perspektiva unutrašnjih domovina", Nedim Jahić "Genocid u Srebrenici: kako se sjećamo u godini - prije ili poslije 11. jula?" te Zijad Suljić "Institucionalno pamćenje žrtava genocida".

(Preporod.info)