Muftija Abdibegović: Na Bajram se možemo ogledati u ogledalu sopstvene duše

U prisustvu velikog broja vjernika jutros je u džamijama širom Bosne i Hercegovine klanjan bajram-namaz, čime je počelo obilježavanje Bajrama.

- Bajramom se oslikava duhovna dimenzija i vjerska narav čovjeka, što znači da se na Bajram možemo ogledati u ogledalu sopstvene duše i vidjeti koliko smo dobri, a koliko možemo biti još bolji - izjavio je u bajramskom intervjuu za Preporod.info muftija banjalučki Nusret-ef. Abdibegović.

Muftija Abdibegović je govorio o Bošnjacima i Bosni i Hercegovini, uvezivanju domovine i dijaspore, potencijalu mladih, ali i bajramskim porukama. 

U boravku i životu Bošnjaka na prostoru manjeg bosanskohercegovačkog entiteta muftija Abdibegović vidi odlučnost za ostvarenje života u slobodi.

- To pravo se ne nudi, nego se to pravo osvaja, za njega se bori. Bošnjaci su na svojim ognjištima, na rodnoj grudi, tu žive i rade. Možda je nastupilo vrijeme da ih prestanemo zvati „povratnicima“, jer ih taj naziv svrstava u „nižu“, drugu kategoriju stanovnika, žitelja, oni su svoji na svom. Trebamo im pokazati i potvrditi da nisu kusur od svog naroda, jer se na kusur gleda „krajičkom oka“ ili se ostavlja drugom na poklon. Svojim postojanjem, životom, radom, opstankom, tamo gdje jesu, oni svjedoče i manifestuju veliku ljubav prema zavičaju i domovini - kazao je muftija Abdibegović.

Kao bića ljudskog roda čine i predstavljaju političku, vjersku i kulturnu zajednicu ljudi, dodao je muftija, koji imaju prava i dužnosti.

- Znam da u zbiru nisu značajan broj, ali mogu biti prevaga, no, malo, ili skoro nimalo, se ne vodi briga o njima. Stalno su nekome krivi, jednima što su ostali svoji na svome, a drugima, što su se zatekli „tamo negdje“.

Zamislimo da ih nema, tamo gdje jesu, koliko bi Bosne i Hercegovine bilo na tom prostoru.

Uz svu patnju koju smo preživjeli, reducirani prostor bi nas više opterećavao. Samo zbog toga i te činjenice zaslužuju našu veliku ljubav, poštovanje i podršku - naglasio je Abdibegović.

Između ostalog osvrnuo se na načine uvezivanja dijaspore i zavičaja, ali i rezultate koje ta veza može polučiti.

- Jednom rečenicom kazano, možemo konstatovati, da i nakon 27 godina tragamo za unutrašnjom organizacijom, usvajanjem i prihvatanjem društvenih vrijednosti, standarda i povezivanja s dijasporom. Ovo je period „vakuma“, u kojem se svako snalazi kako zna i umije, pozivajući se tako na opće dobro i nacionalni interes. Osjeća se potreba za izradu strategije, studije i standardizacije određenih projekata u ovom segmentu. Kao posljedica agresije na Bosnu i Hercegovinu, mi smo dobili dijasporu. Ona se organizira i djeluje po uzoru na dijasporalne zajednice u zemlji u kojoj žive. Druge zemlje imaju jaku i snažno organizovanu dijasporu. Čak neke opstaju zahvaljujući svojoj dijaspori koja ih pomaže na međunarodnoj sceni i unutrašnjem planu. Naša dijaspora nam pruža podršku, trebamo im zahvaliti, ali ih ne smijemo iznevjeriti i njihova očekivanja trebamo opravdati. Ovom prilikom smatram važnim naglasiti da zahvaljujući brizi i pomoći koju dobivamo od dijaspore i Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, naši džemati rade, organizuju se i funkcionišu. Hvala Bogu još nema tendencije gašenja džemata, mada se nazire potreba spajanja određenih džemata - naveo je muftija.

Kako je kazao, Banja Luka ima tri džemata: džemat u dijaspori, džemat u gradu i džemat u banjalučkim mezarjima.

- Mi koji živimo u gradu smo najmalobrojniji, zato se ojačavamo našim ljudima, ženama i porodicama iz dijaspore. U ljetnom periodu kada nam dođu, organizujemo manifestaciju „Zavičaj dijaspori, dijaspora zavičaju“. Kod imama i glavnih imama, insistiram na njihovoj redovnoj komunikaciji i saradnji s dijasporom. Nažalost, zbog COVID-19 kao njihov muftija nisam bio u mogućnosti posjetiti naše džematlije u dijaspori. Ima tu još dosta mogućnosti koje nam se pružaju za uvezivanje, rad i saradnju s dijasporom - kazao je.

Banja Luka se oplemenila kućom znanja, kao i desetinama onih koji u njoj za znanjem tragaju. Također, u strukturama Islamske zajednice na području Banjalučkog muftijstva se nalaze mladi. Muftija je govorio kako na najsvrsishodniji način iskoristiti energiju i polet mladih.

- Mladi su obećavajuća grupacija svakog društva, pa tako i mladi imami i njihove porodice su obećavajući potencijal naše zajednice na Banjalučkom muftiluku. Složit ću se s vašom konstatacijom da imamo mladu i perspektivnu strukturu imama. Poslanik, a.s., je u mlade najviše polagao nadu, pa tako i mi u naše mlade imame imamo povjerenje.

Oni sa svojim džematlijama žive, organizuju se, prolaze kroz radosti, iskušenja, no, ne odustaju. Mogu slobodno kazati da oni čuvaju „obraz“ nas koji radimo u Zajednici, a nada su i podrška svojim vjernicima, džematlijama.

Očekujem od džematlija da ih poštuju, podrže, te da im strukture Islamske zajednice nastave pružati podršku. Kroz rad s njima nastojimo ih podučiti, osposobiti i ohrabriti, kako bi što uspješniji bili u svom predanom radu. Svaki put iznova se radujem radu s njima, jer su svjesni svoje uloge i značaja za vjernike u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Ne bi trebali biti manje cijenjeni, vrednovani od ostalih imama, samo zbog činjenice što rade na ovom prostoru. To bi im trebala biti prednost, a na ponos svima nama - istaknuo je muftija.

Islamska zajednica ima najveću odgovornost u proizvodnji kadrova koji su spremni na predan rad, dodao je.

- Osjećam da nam vjernici vjeruju, te da imaju povjerenje u nas. No, valja znati da je Islamska zajednica složena zajednica. U njoj odlučuju civilna i vjerska lica, ona je višestoljetna institucija koja je naš narod vodila kroz najteže periode povijesti, što bi kazali kroz „scile i haridbe“. Pa mi, kao Zajednica, od bošnjačkih institucija, jedini djelujemo na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. Njena veza s narodom nije nikada prekidana. Od alima, učenih prvaka se očekuje da se približe našem narodu, da mu tumače osnove vjerovanja našeg dini-islama, da ga podučava njegovim propisima, da ukažu na važnost maternjeg, bosanskog jezika, na bogatu kulturu i tradiciju koju kao Bošnjaci baštinimo. Mislim da se na tom putu djeluje individualno i institucionalno, iz različitih pravaca i pod različitim okolnostima. Vrijedilo bi sačiniti naučno istraživanje i analizu po tom pitanju. U Zajednici bi trebali biti osjetljivi da nam se ne desi „ulemanski elitizam“, da padnemo pod utjecaj sveprisutnijeg „populizma“ ili političkog utjecaja - kazao je muftija Abdibegović.

Naglasio je da je obaveza Islamske zajednice biti uz narod i s narodom.

- Primijetit ćete kao i ja, da se nikad više nije knjiga štampalo, objavljivalo, a manje čitalo, nikad više govorilo o islamu, a manje složno živjelo u duhu islamskog učenja. Ne smije nas zavarati broj prisutnih vjernika u džamijama, treba nas više brinuti broj onih koji su odsutni iz tih džamija. Mislim da su oni većina. Važno je ostvariti komunikaciju, rad, organizaciju s mladim kadrovima, oni su uglavnom osposobljeni tehničkim pomagalima, to izvrsno rade, savladali su nastavni plan i program, koriste se literaturom i služe se priručnim pomagalima. Mi ih trebamo osposobiti da nađu put do srca vjernika, da se ugnijezde u njihovim dušama, porodicama i da im budu na usluzi u svakom trenutku. Trebamo ih osposobiti da znaju kako rješavati probleme, a ne kako ih praviti, kako ojačati multikulturalnost i suživot u Bosni i Hercegovini, jer tako osnažuju misiju vjere i stabilnost naše domovine. U njihovom djelovanju, društveno-politička pitanja im trebaju biti sporedna, a ne primarna. Znanjem, radom i povjerenjem se jača i gradi ugled i razvoj naše Islamske zajednice - potcrtao je.

Ramazanska pokornost Bogu i ispunjavanje Njegovih naredbi, nagrađeni su radošću Ramazanskog bajrama.

- Sagledavanje Bajrama kroz vremensko trajanje, obredno-ibadetsku dimenziju i kulturološku narav, će nam ponuditi mnoštvo fadileta i koristi. Ona se mogu odnositi na pojedinca, porodicu, zajednicu i društvo općenito. Islam je vjera individualnog vjerovanja i kolektivnog djelovanja.

Primarno, Bajramom se oslikava duhovna dimenzija i vjerska narav čovjeka.

Što znači, da se na Bajram možemo ogledati u ogledalu sopstvene duše i vidjeti koliko smo dobri, a koliko možemo biti još bolji, koliko smo stekli novih prijatelja, a koliko izgubili starih prijatelja, te koliko imamo poznanika s kojima možemo istinski podijeliti radost bajramskih blagdana. Možda nam Bajram zorno svjedoči i pokazuje ko nam je oslonac, a kome smo mi pouzdan oslonac u dunjalučkim poslovima. Za tugovanje i sjetu nam ne treba niko, to možemo nositi i podnositi sami u sebi i sa sobom. Tuga se ne može dijeliti, za razliku od radosti koja se dijeli i dijeljenjem uvećava i povećava - naveo je muftija.

Naglasio je kako je najsnažnija emocija koju nam Bajram budi emocija sjećanja na one drage osobe koje nisu s nama i koje nam na taj dan nedostaju.

- Bajram nam daruje slavljenje i veličanje Allaha, blizinu radosti i dodira djece, porodični sklad i harmoniju, susret s prijateljima što čini puninu, a i blizinu jednih s drugima. Kroz bajramsku radost, koja nam je na taj dan propisana, mi se približavamo Bogu, želeći postići njegovo zadovoljstvo, pružamo podršku, nadu i osmijeh onima kojima su je potrebni. Ramazanski ibadeti nas uče i podstiču plemenitosti i darežljivosti za dane Bajrama, onako kako je Uzvišeni bio milostiv prema nama šaljući nam Kur'an kao Objavu i Uputu - kazao je muftija Abdibegović.

Bajram kao blagdan pruža priliku za prevazilaženje personalnih, rodbinskih, prijateljskih, poslovnih i društvenih problema, poručio je između ostalog muftija Abdibegović.

- Život po svom značenju jeste jednako blagodat, izazov i poteškoća. On svakako duže traje od blagoslovljenih dana Bajrama, zato je teško očekivati da nam bajramski dani, ili, da na Bajram, riješimo životne probleme, poteškoće i izazove. Oni nas prate kroz svakodnevnicu i tako se gomilaju u našem životu. Kao vjerski i kulturni događaj koji u osnovi ima za cilj, između ostalog, i preinaku pojedinca, te izgradnju društva na zdravim osnovama, pruža mogućnost buđenja svijesti, kako to vi definišete, da smo jedni drugima najpotrebniji. Govorim o uređenom društvu i ljudima s dvije ruke, jednom za sebe, a drugom za onog kome je potrebna naša pomoć, utjeha i nada. Kroz ispunjavanje svoje uloge, Bajram tek tada zrači puninom Božijeg blagoslova. On je s tom namjerom ponuđen ljudima, koliko to ljudi vide, osjećaju i prepoznaju u ovom dinamičnom, virtualnom svijetu i vremenu konzumerizma, to je drugo pitanje. Ako ga suštinski doživimo, puninom vjere, onda je to njegovo temeljno značenje. Tek tada će bljesak bajramskog svjetla osvijetliti nas i donijeti trenutke radosti onima koji nas okružuju.Na taj način ćemo se trajno zbližiti jedni s drugima. Bajramski dani su od Boga blagoslovljeni dani. Na pojedincu je da ih osjeti i doživi takvima, te da im da svoj  blagoslov - poručio je u bajramskom intervjuu za Preporod.info muftija banjalučki Nusret-ef. Abdibegović.

(Preporod.info)