Ramazan u Bosni: Bili smo u Banjoj Luci, Bosanskoj Gradišci i Zenici
Deveto izdanje emisije „Ramazan u Bosni“ snimano je i emitovano u Banjoj Luci.
Gosti devetog izdanja bili su hafiz Muamer-ef. Okanović, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Banja Luka, Muris Spahić, direktor Medrese „Reis Ibrahim-ef. Maglajlić, Ajdin-ef. Crnkić, imam džemata Novoselija, mr. Admir Blitović, imam džemata Gornji Šeher, Medžlis Islamske zajednice Banja Luka i pomoćnik direktora za nastavu, mr. Maida Blitović, sekretarica Medrese, bibliotekarka i koordinatorica Odjela za brak i porodicu Muftijstva banjalučkog.
Hafiz Muamer-ef. Okanović govorio je o životu Bošnjaka u Banjoj Luci, te ramazanskoj atmosferi u ovom gradu. Kazao je i koliko su važne aktivnosti u Medresi koja je skoro počela s radom.
- Nadamo se da će Banja Luka kroz Medresu i instituciju Islamske zajednice, uz mlade ljude i aktiviste koji nose svakojake plemenite projekte, ponovo zasijati i ilumom i aktivizmom, kako je sijala i u tim godinama, kada su ljudi bili svjesni prava svih insana, ma ko ti insani bili - kazao je glavni imam.
Muris Spahić, direktor Medrese „Reis Ibrahim-ef. Maglajlić, govorio je o značaju ove odgojno-obrazovne institucije, ali i potrebi koja se ukazivala za počecima njenog rada.
- Mi znamo, historijski, da je bilo šest medresa koje su radile u ovom gradu i da se u jednom vremenskom periodu u Drugom svjetskom ratu, kada nije bilo više medresa, ukazala potreba da se na ovom prostoru vrati tradicija, ali i da se vrati znanje, koje je šeher Banja Luka davao, ne samo ovom prostoru nego i cijeloj našoj domovini - dodao je.
Admir-ef. Blitović i Maida Blitović također su govorili o važnosti Medrese, te znanja koje se iz nje nosi.
- Za nas je posebno važna Fejzija medresa, zato što je sagrađena u čast kurra hafiza Ibrahim-ef. Maglajlića, velikog alima i reisul-uleme, po kojem i danas Medresa u Banjoj Luci nosi ime. Fejzija medresa, na čelu sa kurra hafizom, Ibrahim-ef. Maglajlićem, bila je izvorište mudrosti, rasadnik znanja i kulture, osa oko koje su se dešavale sve vjerske aktivnosti, te je bila mjesto sakupljanja, okupljanja intelektualnog kruga profesora - kazao je Admir-efendija.
Iftarski program iz Bosanske Gradiške i Zenice
Zenica je bila mjesto gdje je snimano i emitovano šesto izdanje iftarskog programa, a gosti su bili hafiz Mevludin-ef. Dizdarević, muftija zenički, prof. dr. Muharem Adilović, dekan Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici, Saladin Pašalić, grafički dizajner, Amel Tuka, bosanskohercegovački sportista, Mevlida Adilović, koordinatorica Odjela za brak i porodicu pri Muftijstvu zeničkom i prof. dr. Ajdin Huseinspahić, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture Preporod Zenica.
Hafiz Dizdarević govorio je o Bedru i bitkama koje današnji muslimani vode.
- To je događaj koji nema samo svoju historijsku, nego i simboličnu vrijednost. Musliman kada se bori za pravdu, on se bori za pravdu i dobročinstvo svih ljudi na svijetu - istakao je.
Profesor Huseinspahić ukazao je na važnost identiteta i kulturnog naslijeđa.
- Kako stasavamo, osjećamo potrebu pripadnosti kolektivu, zajednici, društvu, pa se onda socijaliziramo kroz razne društvene organizacije. Mi muslimani posebno držimo do džemata, socijaliziramo se kroz džemat, socijaliziramo se kroz školske, akademske, odgojno-obrazovne ustanove i polako već stasavamo u jednu širu vjersku grupu, pa smo prepoznati kao muslimani, ili u narodnosnu, pa smo prepoznati kao Bošnjaci - kazao je.
Nakon Zenice, sljedeće izdanje iftarskog programa „Ramazan u Bosni“ snimano je i emitovano u Bosanskoj Gradišci.
Gosti osmog izdanja emisije bili su, Zejnil-ef. Latifović, glavni imam Medžlisa islamske zajednice Bosanska Gradiška, Ismet Ratović, predsjednik Medžlisa islamske zajednice Bosanska Gradiška, Šaćir-ef. Kobilica, imam džemata Orahova, Sead Huremović, predsjednik mjesne zajednice Orahova, Amira Dudaković, predsjednica Udruženja „Vjesnici proljeća“, te muftija banjalučki, Nusret-ef. Abdibegović.
Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bosanska Gradiška, Zejnil-ef. Latifović kazao je kako Islamska zajednica ima dugu tradiciju na ovom prostoru, te da je u kontinuitetu bila tu, čak i u teškim vremenima za našu domovinu.
Džemat Orahova bogat je sa tri džamije. To je mjesto koje je bilo devastirano tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, ali vjerni stanovnici ovog kraja obnavljali su dio po dio svojim vlastitim sredstvima.
Muftija banjalučki Nusret-ef. Abdibegović kazao je kako duhovni zavičaj predstavlja šapat duše koji nas šalje do mubarek mjesta Mekke i Medine ili do povijesnih događaja kao što su Bedr i drugi.
- Bedr predstavlja znak odlučnosti, slobode, hrabrosti i odvažnosti. Budimo odani i iskreni u svojoj borbi vjeri. Jer kada je čovjek iskren u svojoj vjeri i Gospodaru nikada neće biti napušten, baš kao što nisu bili napušteni ni muslimani na Bedru - zaključio je.
(Esma Klisura/Preporod.info)