Sehurski program RTV BIR: Tradicionalno voće i povrće Bosne i Hercegovine

Gošće desetog sehurskog programa RTV BIR "Zapostimo zajedno", koji uređuje i vodi Zehra Alispahić, bile su prof. dr. Fikreta Behmen i prof. dr. Lutvija Karić. Tema razgovora je bila „Tradicionano voće i povrće Bosne i Hercegovine“.

Profesorica Behmen je kazala po čemu je Bosna i Hercegovina jedinstvena kada je u pitanju voće, s čime se to mi možemo ponositi.

- Mi smo bili poznati po uzgoju šljive. Žalosno je što su svi ti zasadi, te požegače, zaraženi virusom šarke, od koje ne postoji mogućnost izlječenja, to jeste njenog daljeg uzgoja. To se danas pokušava nadomjestiti sa nekim drugim sortama, ali naš narod i dalje kada ide u nabavku šljive uvijek traži pravu šljivu. Jer ove novije sorte ne mogu nikako da dosegnu kvalitet te šljive, koja se koristila kao suha šljiva. Bestilj se pravio od te šljive. Što se tiče ostalih kultura, mi pokušavamo, mada po količinama ne možemo parirati ostalim zemljama, ali pokušavamo sa jagodastim voćem - malina se u zadnje vrijeme dosta uzgaja. Ne možemo reći da su to autohtone sorte, jer većina njih je došla do nas nekim putem, uvezli smo ih nekada davno. Žalosno je što su naše bašče zapuštene, rijetki imaju i ljubavi za to. Kasnije sa ljubavlju se stiču i znanja, jer ko želi taj i nauči - poručila je profesorica Behmen.

Profesorica Karić govorila je o povrću u Bosni i Hercegovini, po čemu je to naša domovina zanimljiva kada je u pitanju taj broj kultura.

- Mi smo na fakultetu imali jedan desetogodišnji projekat u kojem su učestvovale sve zemlje Zapadnog Balkana. Kada je u pitanju povrće mi smo, sakupljajući te autohtone sorte, osnovali banku gena, koja se nalazi u okviru Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta na Butmiru. Problem svakog projekta, nakon njegovog završetka, je njegova održivost, jer to je država trebala prepoznati. Kada su u pitanju povrtlarske kulturu, to su obično u pitanju jednogodišnje kulture, one gube klijavost, nema ko da ih sačuva. Mi smo skupili ogroman broj, najviše kada su u pitanju grahovi i raštika. Najbogatiji smo kada su u pitanju domaće raštike, u odnosu na regiju  – naglasila je profesorica Karić.

Napomenula je da bavljenje poljoprivredom smanjuje stres, a ujedno i zdravstevno djeluje. Smanjuje krvni pritisak i holesterol.

(Dželila Kukan/ Preporod.info)