Hutba iz Gazi Husrev-begove džamije: Ramazanska iskušenja postača - izobilje i neimaština

Hutba iz Gazi Husrev-begove džamije: Ramazanska iskušenja postača - izobilje i neimaština

Hutbu u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu danas je kazivao Ismail-ef. Smajlović, direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Govorio je o ramazanskim iskušenjima postača, izobilju i neimaštini. Naveo je podatak UNDP-a iz februara 2020. godine koji ukazuje da se u Bosni i Hercegovini godišnje baci  500 tona hrane, te da u Kantonu Sarajevo više od 12 % dnevnog odvoza smeća čini hrana. Ukazao je da u odnosu na to ne treba zaboraviti ulogu vjere i etike.

- Kur'anski koncept koji se odnosi na ovaj problem je israf. Pretjerivanje je direktno zabranjeno u Kur'anu: „O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kada hoćete molitvu obaviti! Jedite i pijte, samo ne pretjerujte. On ne voli one koji pretjeruju.“ (K, 7:31) - podsjetio je.

Upozorio je da je dužnost muslimana da traže one muslimane koji zbog zdravstvene slabosti nisu u mogućnosti doći u džamiju.

- Muslimani koji poste traže razumijevanje ljudi i time ukazuju na srednji put! Musliman je dužan nahraniti gladnoga, pružiti priliku nezaposlenom da zaradi. Muslimani se mogu i trebaju osvrnutina brata u saffu, koji vjerovatno neće od stida priznati da nema od čega iftar pripremiti, jer bez sehura je započeo post - ističe Smajlović.

Video i tekstualni sadržaj hutbe koju je kazivao u Gazi Husrev-begovoj džamiji prenosimo u cjelosti.

يَا بَنِي آدَمَ خُذُواْ زِينَتَكُمْ عِندَ كُلِّ مَسْجِدٍ وكُلُواْ وَاشْرَبُواْ وَلاَ تُسْرِفُواْ إِنَّهُ لاَ يُحِبُّ الْمُسْرِفِينَ. (الأعراف:31)

„O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kada hoćete molitvu obaviti! Jedite i pijte, samo ne pretjerujte. On ne voli one koji pretjeruju.“ (K, 7:31)

Danas, 08. aprila 2022. godine, odnosno, 07. ramazana 1443. h. godine, muslimani se nalaze u odabranim danima mjeseca ramazana. Ovi dani su odabrani, a prilike koje žive muslimani vrlo kompleksne. Razboriti ljudi danas su zaokupljeni pitanjem: koja će to snaga biti u stanju povesti ljudski rod sigurnim putem dunjalučkog života u vječne ugodnosti budućega svijeta? 

Ramazan jeste blagodat i može biti prilika za promišljanje ovog stanja, ali se ne može čovjek otrgnuti iz krajnosti prisutnih u životu. Jedni imaju, drugi nemaju; zločinci imaju svoje žrtve nad kojim se iživljavaju; oni koji žive u izobilju ne razumiju one koji žive u siromaštvu; imućne osobe kojima vjera nije vodilja u životu ne osvrću  se dovoljno na beskućnike – kako narod kaže: sit se galdnom ne vjeruje. Ovo su samo neke karakteristike, a ima ih mnogo među kojima i to: vjerovali ili ne da ima muslimana u gladnim područjima koji poste ramazan! Post je propis i ibadet i neki po svaku cijenu žele u njemu aktivno učestvovati. Post u ramazanu za muslimana je nešto izuzetno i tu priliku razborite osobe ne žele propustiti.

Ramazan je prilika da se čestite osobe podsjete na činjenicu koju donosi Svjetska organizacija za hranu (FAO) UN u saradnji sa Evropskim savjetom za informacije o hrani (EUFIC) da se jedna trećina hrane proizvedene za ljudsku potrošnju u svijetu baci. A podaci UNDP za Bosnu i Hercegovinu iz februara 2020. godine ukazuju da se baci godišnje 500 tona hrane. U Kantonu Sarajevo više od 12 % dnevnog odvoza smeća čini hrana.

U svemu ovome ne treba zaboraviti ulogu vjere i etike. Kur'anski koncept koji se odnosi na ovaj problem je ISRAF. Pretjerivanje je direktno zabranjeno u Kur'anu: „O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kada hoćete molitvu obaviti! Jedite i pijte, samo ne pretjerujte. On ne voli one koji pretjeruju.“ (K, 7:31)

Izvan sfere naučnih definicija, na nivou svakodnevice, treba se prisjetiti dobrih običaja i savjeta 'da se ne bere voće koje se ne može pojesti', 'da se ne lome grane', 'da se skloni mrva hljeba s puta', da se poštuje ni’met. Ramazan je prilika da se brojnim projektima skrene pažnja na gladne i problem rasipanja hrane u kojima prepoznaje potreba odgoja u duhu odgovornosti prema blagodatima koji su dati ljudskom biću na povjerenje i samo da pokaže zahvalnost Uzvšenom Allahu, Tvrocu i Darovaocu!

Suštinsko pitanje je ima li, i koliko, promjena u karakteru ljudi koji žive ovo vrijeme!? Određena predaja otkriva tajnu funkcionalnog sistema u koj se kaže: da nije znanja učenih propali bi neuki, da nije dove siromašnih, propali bi imućni... Dakle, dova osobe u stanju potrebe/siromašnih velika snaga/bereket.

Spram toga, izobilje i raskoš osoba u razvijenim zemljama i spram toga glad i siromaštvo u drugim dijelovima svijeta. U raskoši i izobilju dominiraju opijumi, prostitucija, prevare, ubijanja, samoubistva i brojne druge nastranosti. Na drugoj strani su umiranja i ljudi su bez mogućnosti objašnjavanja smislenosti ljudskog života jer oni umiru od gladi vrlo rano i smrt je sasvim blizu.

Muslimani koji poste traže razumijevanje ljudi i time ukazuju na srednji put! Musliman je dužan nahraniti gladnoga, pružiti priliku nezaposlenom da zaradi. Muslimani se mogu i trebaju osvrnutina brata u saffu, koji vjerovatno neće od stida priznati da nema od čega iftar pripremiti, jer bez sehura je započeo post. Dužnost je tražiti one muslimane koji zbog zdravstvene slabosti nisu u mogućnosti doći u džamiju – to je veliko dobro. Kruna njegova je ako se to radi u ime Boga Uzvišenog dalje od očiju javnosti. 

Velike su mogućnosti za dobro djelo. Allahov Poslanik, a.s., je rekao: “Na svaki ljudski zglob u svakom danu kada ga sunce obasja daje se milostinja. Ako dvojicu pomiriš – to je milostinja. Ako pomogneš osobi konja natovariti – to je milostinja. Lijepa riječ je milostinja. Svaki korak koji bude učinjen radi namaza je milostinja. Da sa puta ukloniš ono što prolaznike uznemiruje i smeta im – mislotinja je.” (Buharija, 2767) Toje najsigurnija trasa za postizanje blagostanja.

Allahov Poslanik, a.s., rekao: “Budite ustrajni u dobru, doista je vaše odredište Džennet!“ (Taberani, El-Evsat) Konačno, u veoma jasnoj poruci muslimanima, Poslanik kaže da je jak vjernik bolji i Bogu draži od slaboga, iako je u svakome dobro. Na svakome pojedincu je da odluči koliko Uzvišenom Allahu želi biti drag. Dakle, optimizam je u Islamu temeljna odrednica života u ovome svijetu. Označen u Izvorima Islama kao “nada” u Božju milost, koja je temeljna odrednica života čestitih muslimana u svim generacijama. Allahov Poslanik, a.s., kaže: “Olakšavajte, a ne otežavajte, obradujte, a ne odbijajte.” Stoga je važno otvoriti teme kojima tražimo odgovor za moderne instagram generacije koje su priključene na digitalne uređaje i putem interneta rješavaju ili pokušavaju da upravljaju važnim životnim procesima.

Lijepo je pripraviti i organizovati ukusne iftare – to je muslimanski običaj, ali pretjerivati u jelu je zabranjeno. Srednji put je onaj koji muslimani žive. Oni teže blagostanju života i bogastvu imetka, ali imaju razumijevanja za gladne i vremena za bolesne. Taj srednji put je život između raskoši i nemorala jednih i gladi i neimaštine kod drugih, a eto i među jednim i među drugim ima postača. 

Ramazan je mjesec posta i drugih dobarih djela koja imaju izuzetnu vrijednost, zato muslimani svaki svoj postupak mjere spram njegovih vrijednosti i nije im svejedno da one koji traže izbjegavaju, a na ulicama, ispred džamija i drugim mjestima ima ih mnogo.  Evo šta Poslanik, a.s., poručuje u kontekstu naprijed kazanog: Ebu Davud bilježi da je neki čovjek došao Poslaniku, a.s., i tražio sadaku. Poslanik, a.s., je naredio da se njegova skromna imovina proda, pa je za taj iznos kupio alatku/sjekiru i kazao mu, da ide raditi, sjeći drva i prodavati. Nakon desetak dana, čovjek je došao Poslaniku, a.s., zadovoljan i izjavio kako je svoju imovinu uvećao. Poslanik je ovaj slučaj prokomentariosao: “Nije li ovo bolje od prosjačenja.” Ovo je Poslanikova, a.s., lekcija jer Allahov Poslanik, a.s., kaže: “Ko prosi od naroda njihova dobra da bi uvećao svoju imovinu, on sakuplja vatru na kojoj će goriti.”

Bereket je u halal zaradi. Allahova milost se spušta na sofru i zajednicu kako kaže Allahov Poslanik, a.s.: "Jedite zajedno, nemojte se razdvajati jer je blagoslov u džema'atu – zajednici." (Ibn Madže, 3278) Ramazan je neponovljiva prilika ua jačanje sebe, porodice i zajednice.

Na kraju riječi koje nam donosi Allahov Poslanik od Gospodara svijeta, bude nadu kod vjernika u ovim mubarek danima: Post je snaga koja ojačava ljudski duh i veže ga za Istinu. Allahova neizmjerna milost koja se izljeva u ovim danima oplemenjuje čovjeka blagošću. Sputanost šejtana tokom ramazana omogućuje čovjeku da izgradi odnos prema nevaljaštini i beskorisnim poslovima.

Učenje Kur’ana i drugi ibadeti ramazana otvaraju u ljudskom poimanju perspektivu koja za muslimane znači trijumf i opće dobro.

Ramazan je prilika za lično osnaženje svakog pojedinca i opći dobrinos boljitku zajednice kojoj ti pojedinci pripadaju.

Neka Uzvišeni Allah pomogne vjernike da ramazanskim sadržajem: postom, teravijom, mukabelom, sadakom, i drugim dobrima daju poticaj za ugodniji život ljudi u ovome svijetu.

Sarajevo, 08. april 2022. godine

(Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti