Sehurski program RTV BIR: 500 godina Gazi Husrev-bega

Gosti sedmog sehurskog programa RTV BIR "Zapostimo zajedno", koji uređuje i vodi profesorica Fakulteta islamskih nauka (FIN) Zehra Alispahić, bili su Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, dr. Aladin Husić iz Orijentalnog instituta u Sarajevu i Halim Husić, pomoćnik direktora za nastavu Gazi Husrev-begove medrese, koji su ovom prilikom razgovarali  o temi "500 godina Gazi Husrev-bega".

- Polovinom dvadesetog stoljeća historičar Osman Asaf Sokolović je utvrdio da 31 objekat u Sarajevu (vjerskog, ekonomskog, humanitarnog, socijalnog i komunalnog karaktera) ima svoj začetak ili razvoj u samome Sarajevu, u Gazi Husrev- begovom vakufu. Navodi i da je samo jedan od njih čisto vjerskog karaktera, a to je džamija. Šest objekata su prosvjetnog karaktera, a to su: Medresa, Hanikah, mekteb, Biblioteka, štamparija i vakufski konvikt. Tri objekta su humanitarnog karaktera, a to su: imaret, musafirhana i bolnica koja je nastala u okviru njegovog vakufa. Dvanaest institucija su ekonomskog karaktera, a to su Bezistan, tašlihan i dućani različite orijentacije kao što su kasabi i mudželliti te šest objekata komunalnog karaktera. Tu ubraja: hamam, vodovod, šadrvane, vruće česme itd. To je sve jedan kompleks koji čini Gazi Husrev-begov vakuf, odnosno, sve su to njegovi hajrati - kazao je je Lavić.

Dr. Husić ukazao je na veliki doprinos Gazi Husrev- bega, koji je, poslije Isa-bega Ishakovića, najzaslužniji za afirmaciju i urbani razvitak grada Sarajeva.

- Istakao bih da se, upravo, to doba naziva zlatno doba Sarajeva zato što je Gazi Husrev-beg od jedne prosječne kasabe napravio, za ono vrijeme, velegrad, te da je za njegovog mandata Sarajevo i u svom teritorijalnom i u demografskom, a da ne govorim ekonomskom i kulturnom smislu, načinilo veliki iskorak, kakav nije učinilo ni u jedno drugo vrijeme niti u vrijeme bilo kojeg drugog namjesnika. Bavio sam se nekim proračunima i statistikom, da je u vrijeme Gazi Husrev-bega, broj stanovništva uduplan, odnosno više nego uduplan, sa nekih tri hiljade na sedam hiljada. To govori da je Sarajevo postalo vrlo prijemčiv ambijent za život, poslovanje i življenje. Svi su dolazili u Sarajevo sa velim zadovoljstvom. Baš zbog toga se to doba i naziva zlatno doba grada Sarajeva - istakao je.

Profesor Halim Husić poručio je koliko je medresa značajan lanac kroz sve ove godine te gdje je bila njena pozicija u odgojno-obrazovnom sistemu Osmanskoga Carstva.

- U vrijeme osnivanja Medrese, ona je bila u rangu najviših institucija u Osmanskoj Carevini. U tom periodu rang jedne medrese se računao prema društvenom statusu njenog osnivača, računao se prema statusu glavnog muderrisa te se računao prema onome što svršenici te škole mogu da obavljaju. Gazi Husrev- begova medresa u tom periodu bila je ravna najvišim obrazovnim institucijama u Osmanskoj Carevini i od tada pa do danas ona je prolazila kroz različita vremena, različite društveno - političke turbulencije. Ta činjenica da je Gazi Husrev-beg, zapravo, kao što je svoj vakuf osigurao kvalitetom svojih vakufnama i samu medresu na taj način osigurao, omogućivši da se ona prilagođava vremenu i uvijetima u kojima je djelovala, da se to uvijek poštovalo na način na koji je to Gazi Husrev- beg predviđao. Ono što danas Gazi Husrev-begova medresa predstavlja, ili ono što je ona iznjedrila u BiH, pa i širem prostoru, je od ogromnog značaja - naglasio je profesor Husić.

(Dželila Kukan/ Preporod.info)