Trebamo li mijenjati ili prilagođavati vlastite želje?

Mnoštvo je načina kojima se možemo drugima prepustiti na komentiranje, analizu, pa i vrednovanje.

Jezikom i govorom prvenstveno. Govoreći, prije svega, otkrivamo vlastitu pismenost i obrazovanje, a potom stavove i lične opsesije.

Osim govora, izbor kulturnog ili umjetničkog sadržaja otkriva neke detalje o pojedincu. Sadržaj i stil onoga što bira za posmatranje, čitanje ili slušanje ukazat će djelimično na način života kojeg vodi, poglede kojima posmatra svijet ili na njegov odnos prema slobodnom vremenu.

Nešto skriveniji način za analizu stanja i stavova pojedinca jeste osvrt na ono što su njegove želje. 

S obzirom da su želje nerijetko skrivene ili tajne, one temeljitije služe samoanalizi nego analizi drugih.

Ma koliko različite stavove imali, vjerovatno ćemo se složiti kako je ona (samoanaliza) iskrenija i više dobronamjerna nego analiza drugih.

Noć želja je, uz preporučene ibadete, svakako dobra prilika za promjenu fokusa od analize do samoanalize. 

A samoanaliza bi u kontekstu ove noći značila provlačenje vlastitih želja (onih koje dijelimo sa drugima i onih koje čuvamo za sebe) kroz filtere dobronamjernosti, sebičnosti i konačnog cilja.

Prvi filter se odnosi na preispitivanje eventualne posljedice naše želje. Da li bi njeno eventualno ostvarenje uzrokovalo nešto pozitivno? Da li bi ona nečemu doprinosi? Ili još važnije - hoće li nečemu ili nekome naštetiti?

Važnost drugog filtera ogleda se u osjećaju za druge, a njime komparativno pristupamo vlastitim željama i pitamo se koliko je naših želja usmjereno isključivo na nas, a sa koliko njih neko dobro priželjujemo i nekome osim nas samih. Time ćemo koliko-toliko precizno osvijestiti jesmo li i koliko smo sebični.

Filter konačnog cilja je opći i uvijek prisutan u vjerničkim razmišljanju. Riječ je o zadovoljstvu Stvoritelja, a najlakše ga formulisati kroz pitanje koliko bi On bio zadovoljan našim djelovanjem u slučaju ispunjenja onoga što priželjkujemo.

U svom osvrtu na koncept želje, hafiz Safet Husejnović, imam zeničkog džemata Sejmen ističe kako je ona, prema kur'anskom tekstu, jedan od tri uzroka za ostvarivanje pozitivnih ciljeva. Skupa sa trudom i vjerom.

Nastojeći da shvatimo vezu između tri navedene komponente, možemo istaći kako nije dovoljno željeti, nego i djelovati na tragu ispinjenja željenog - što i jeste jedan od ljudskih dunjalučkih zadataka.

Treća komponenta, 'pak, daje prefinjenost prethodnima koje se mogu opisati kao zamišljena (želja) i kao djelatna (trud). Prefinjenost u smislu da čvrsta vjera istovremeno čisti i filteriše naše želje od ranije pomenutih negativnosti, te osnažuje prilikom aktivnog rada na njihovom ostvarivanje.

(N.G./Preporod.info)