Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine slavi 134. rođendan

Najvažnija savremena naučno-obrazovna i kulturna institucija u Bosni i Hercegovini, Zemaljski muzej BiH danas obilježava svoju 134. godišnjicu postojanja, a tim povodom i na ovaj značajan datum pripremljen je niz sadržaja za posjetioce.

Obilježavanje 1. februara, dana kada je osnovan Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, tradicionalna je manifestacija tokom koje se posjetiocima nudi veliki broj sadržaja. Kako je ovo još jedan rođendan koji je Zemaljski muzej BiH dočekao u okolnostima pandemije, broj sadržaja je nešto skromniji, ali dovoljan za posjetu Zemaljskom muzeju.

To su danas i učinili brojni građani Sarajeva, a posebno lijep prizor bio je vidjeti mnogobrojne sarajevske učenike koji su danas bili u Muzeju.

Adisa Lepić, kustosica i načelnica Odjeljenja za arheologiju, kazala je novinarima kako se Zemaljski muzej potrudio na svoj rođendan ponuditi javnosti nekoliko naučnih i stručnih predavanja, na kojima su radili stručnjaci s odjeljenja za etnologiju, prirodne nauke i konzervaciju i restauraciju.

- Pripremili smo privremenu izložbu 'Upotrebna vrijednost stijena i minerala' i ona će biti dostupna za javnost u naredna dva mjeseca. Imamo također i dva izlaganja Sarajevske hagade u terminima od 11 i 17 sati. Inače, 1. februar je dan kada je besplatan ulaz u Muzej svim građanima - podsjetila je Lepić.

Posebno interesovanje građana svakako plijeni Sarajevska hagada, vrijedni jevrejski iluminirani kodeks koji potječe iz srednjovjekovne Španije.

- Današnji dan je svakako jedinstvena prilika da se vidi i Hagada. S obzirom na to da mi prostoriju otvaramo samo dva puta sedmično, utorkom i četvrtkom te svake prve subote u mjesecu, mnogi građani ne stignu doći u tim terminima, tako da je danas idealna prilika kada imamo i besplatan ulaz u Muzej, uz to besplatan ulaz u sobu u kojoj se čuva Hagada - kazala je Lepić.

Direktor Zemaljskog muzeja Mirsad Sijarić kazao je kako su neke izložbe u muzeju danas nedostupne iz, kako je rekao, "dobrih razloga". Pojasnio je kako su u toku sanacijski radovi na zgradi Odjeljenja za prirodne nauke i Odjeljenja za etnologiju, što su svakako dobre vijesti.

- Mi smo zaista u proteklih pet do šest godina uradili mnogo stvari. Način na koji se radi je problematičan u smislu da je ovo objekt, građevinski kompleks, koji bi u normalnim uslovima zahtijevao jedan plan, koji postoji, a koji bi zahtijevao 10-15 miliona KM i kontinuiran rad - kazao je Sijarić.

Ipak, Sijarić je podvukao da su primorani novac nalaziti na različitim stranama, u 99 posto slučajeva van BiH te onda parcijalno raditi kako uspiju obezbijediti sredstva. To je, dodao je, pogrešan pristup, ali drugog izbora nemaju.

Osvrnvši se i na inicijativu Vlade Kantona Sarajevo i predstavnika Univerziteta u Sarajevu vezane za podršku Zemaljskom muzeju BiH, za koju je rečeno da predstavlja model spašavanja Zemaljskog muzeja BiH, Sijarić je naglasio da je to veliki korak naprijed.

- Sigurno je to veliki korak naprijed. Nadam se da ćemo u narednih mjesec ili dva imati zvanično potpisan i ugovor koji bi riješio sigurno 50 posto finansiranja Zemaljskog muzeja. Kao što sam kazao, Muzej bi svojim gabaritima i brojem zaposlenih trebao da ima višemilionski budžet, dok mi ovdje govorimo o stotinama hiljada KM. Ipak, 50 posto izvjesnosti je puno bolje od 10 posto izvjesnosti. To je za nas razlog za zadovoljstvo - zaključio je direktor Zemaljskog muzeja Mirsad Sijarić.

Tokom dana planirana su još i predavanja "Kulturno-historijski i interpretativni aspekt sevdalinke", "Upotrebna vrijednost stijena i minerala" te "Konzervacija, restauracija i rekonstrukcija predmeta za izložbu 'Bosna i Hercegovina u prethistorijsko doba'".

Posjetioci se pozivaju da prilikom posjete poštuju važeće epidemiološke mjere.

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, osnovan 1888. godine, predstavlja najstariju muzejsku instituciju u BiH koja svojim zbirkama i arhivskom građom materijalno svjedoči o historiji ovih prostora. Uloga i naučno-istraživački značaj Zemaljskog muzeja su nemjerijivi, a tokom decenija postojanja baštinio je najznačajniji dio kulturnog i nacionalnog naslijeđa Bosne i Hercegovine.

(Preporod.info)