MIZ Busovača - Sve aktivnosti sprovode u suradnji sa džematskim odborima

Sa povratkom počela obnova vjerskih objekata

O džematlijama i Medžlisu Islamske zajednice Busovača na čijem se čelu nalazi dugi niz godina informisani smo od Ferida ef. Huseinbašića koji se na dužnosti glavnog imama nalazi od povratka Bošnjaka u svoj grad 2000.godine. Prije nego je izabran u ovu dužnost, Ferid efendija je deset godina radio kao imam u džematu Kaćuni. O vjerskom životu u Busovači on nam kazuje: „Vjerski život u Busovači se može podijeliti na onaj prijeratni i ovaj poratni. Prije rata on je bio ustaljen i na solidnom nivou, a poslijeratni period obilježen je izgradnjom i obnovom naših vjerskih objekata. Počeli smo sa izgradnjom Sulejman-begove džamije u Busovači, iz 16. stoljeća, koja je u toku agresije bila zapaljena i minirana. Tokom rata dolazili smo pod osiguranjem UNPROFOR-a i obilazili ostatke porušene džamije. U njoj je do rata imam bio Enver ef. Prolaz koji je bio zatočen sve dok mu nisu dali da može izaći iz grada. Pripadnici HVO-a su porušili džamiju jer niko drugi to nije mogao. Mi ne operiramo sa svim detaljima. O tome brigu vode nadležni organi. Uglavnom, zna se da su Bošnjaci da bi sačuvali rijetke knjige donosili ih u džamiju misleći da će ih tako sačuvati. Međutim, ona je zapaljena, a munara je minirana. Po povratku, polazeći od značaja ove džamije za povratnike odmah smo pristupili obnovi i izgradnji na istim temeljima. Većinom vlastitim snagama, bez većih donacija sa strane, za godinu dana uspjeli smo izgraditi današnju Sulejman-begovu džamiju koja je svečano otvorena 2002.godine. Treba istaći da je prvi ezan sa nje proučen u još neizgrađenoj džamiji kada smo počeli klanjati u pomoćnim objektima. To je bilo veoma dirljivo i gotovo nestvarno za ovdašnje džematlije. Plakali su od dragosti. Kada je džamija otvorena vjerski život je krenuo punim jedrima naprijed“.

Što se tiče ostalih vjerskih objekata najprije je počela obnova mesdžida u Skradnom i Stranama, te izgradnja mesdžida u Kovačevcu. Izgrađene su i nove džamije u Putišu, Bukovici, Lugovima. Planira se izgradnja Islamskog centra u Kaćunima. Praktično, svaki džemat ima svoj vjerski objekat, te je sa te strane infrastruktura zaokružena.

Temelji za bolji rad

Ono što je u svemu najvažnije jesu ljudi. Bošnjaci su se vratili u svoj grad, te je ostvaren povratak skoro 100%. Oni koji su to željeli vratili su se na svoje. I, ne samo da su se vratili nego i prednjače. Iako je hrvatsko stanovništvo za nekoliko procenata brojnije na području općine Bošnjaci su ekonomski u prednosti. Tu su firme Orman u Kaćunima, EZ-tvornica deterdženata, Tameks-drvna industrija sa najviše zaposlenih, kao i druge manje firme. Čuli smo i podatak da u većini mjesnih zajednica nema nezaposlenih. Čak se govori da je i manjak radne snage. To su nam potvrdili i navodi u štampi i zahtjev firme „Šumaprimo“, gdje se na tenderu za 200 radnika prijavilo njih samo 50. Naravno, s druge strane, to nam kazuje i da su mnogi mladi ljudi otišli u inostranstvo. Na ovu konstataciju i pitanje odlaska, Ferid ef. nam odgovara: „Odlasci iz Busovače nisu toliko izraženi kao što je to u drugim sredinama. Doduše, nije ovo ni neka perspektivna općina, ali se drži i vitalna je. Sa te strane mogu reći da ima omladine u džamijama, a u nekim džematima je i u većini. Pogotovo se to vidi uzramazan.“ Glavni imam nam je još rekao da sada nakon izgradnje objekata čime su postavljeni uslovi da vjerski život krene mnogo bolje, taj zadatak će preuzeti mr. hafiz Adnan ef. Srebrenica. Na ovu dužnost on će stupiti od 1. septembra ove godine. Sa hafizom Srebrenicom koji je pokazao veliki uspjeh vodeći školu Kur’ana nismo mogli porazgovarati, jer je sa grupom nagrađenih učenika i vjeroučitelja bio na putu u Turskoj. Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu hfz. Adnan Srebrenica odbranio magistarski rad na temu „Analiza odgojnih sredstava koje je koristio Božiji poslanik Muhammmed, a.s. u svome radu.“. A, da će vjerski život u Busovači krenuti u željenom pravcu svoj doprinos dat će i daje hafizova supruga Ensara koja je, sa svojim pomoćnicama u džematima, izuzetno aktivna na polju ženskog aktivizma. Uz sve to, recimo, da se radovno odvija mektebska nastava na kojoj u prosjeku bude oko 750 polaznika. Također, vjeronauka je vrlo uspješna i u osnovnim i srednjoj školi je sto postotna polaznost.