Tuzla: Obilježavanje godišnjice smrti Mevlane

U Konji, 17. decembra 1273. godine na Bolji svijet je preselio Dželaluddin Rumi, teolog i pjesnik. Naučavao je da smrt nije kraj, nego je to zapravo povratak Allahu. Poznat je njegov gazel o smrti: Kad preselim, kad moj tabut; svakom, da sam mrtav, zbori; ne mislite da me tuga; za svijetom ovim mori!

Upravo je ovo razlog da se 17. decembra obilježava Šeb-i Arus (Nevjestina noć) u kojoj se poštovaoci Rumija prisjećaju dana kada je preselio na Ahiret. Šeb-i Arus godinama se obilježvao samo u Konji, mjestu u kojem je Rumi proveo najveći dio života, te u Sarajevu. Danas, Šeb-i Arus se obilježava u mnogim drugim gradovima.

- To je dan kada je Mevlana Rumi prije 748 godina preselio na Bolji svijet. On nikad nije dozvolio da neko kaže da će on umrijeti, on je govorio da će on samo iz jednog stanja preći u drugo. Ide ka svom voljenom Allahu i ide sretan – kaže za Preporod.info Edib Kravić, šejh tekije „Šejh Ahmed Nuruddin“.

Prva Šeb-i Arus akademija u Tuzli održana je 1990. godine, a ove godine, u nedjelju, 19. decembra održat će se 32. po redu. Kao i prošle godine, zbog epidemioloških mjera Šeb-i Arus akademija će biti kraća. Program Akademije se sastoji od učenja Kur'ana, dersova iz Mesnevije, ilahija koje izvode derviši, zikra i hatma dove. Derviši tu noć poklanjaju hatmu Božijem poslaniku Muhammedu, a.s., Dželaluddinu Rumiju, zatim mensevihanima (koji su govorili Mesneviju) Džemaludinu Čauševiću, Fejzulahu Hadžibajriću, Ahmedu Mešiću, hafizu Halidu ef. Hadžimuliću, Mehmedu ef. Hafizoviću. Druženje derviša u tuzlanskoj tekiji odvija se nedjeljom.

- U ljetnom periodu je to iza akšama, u zimskom iza jacije. Poslije klanjanja namaza govori se Mesnevija, naš masnevihan govori otprilike deset bejtova. Bejtovi su vezani za Kur'an, za hadise i nude savjete onome koji čita. Mesnevija je ogromno djelo koje je rađeno deset godina, ima oko 25 hiljada bejtova. Dželaluddin Rumi je toliko cijenjen zbog onoga što je napisao, čak i u zapadnom svijetu da je UNESCO 2007. godinu proglasio godinom Rumija – ističe šejh Kravić.

On kaže da je prošle godine bilo vrlo skromno obilježavanje 31. akademije, a broj derviša u tekiji je bio ograničen. Poštovali smo sve preporuke, kazuje šejh Kravić, a i naredbe Rijaseta Islamske zajednice.

- I ove godine će biti skraćeni program, jednostavno da održimo kontinuitet. Sad imate u Turskoj, u Konji dva načina obilježavanja, od 7. do 14. decembra gdje se obilježava Šeb-i Arus, a onda 17. decembra bez publike uz direktan televizijski program – govori šejh Kravić.

Kada je održana prva Akademija 1990. godine u Tuzli u to vrijeme se Šeb-i Arus održavao samo u Sarajevu i u Konji.

- Danas imamo da se Šeb-i Arus održava u više gradova na području države Bosne i Hercegovine. Sve se više ide ka sufizmu, jer ljudi nalaze kvalitetna objašnjenja za mnoge situacije sa kojima se susreću u životu. Tu nalaze rješenja, nalaze filozofske misli kako prevazići određene probleme, a to zahvaljujući sufizmu, tumačima Mesnevije, tumačima sufizma, tesavvufa. Sve više preovladava misao da su tekije hastahane, bolnice za dušu i srce, tu se dolazi bez poziva i vrata su uvijek otvorena – kaže šejh Edib Kravić.

(Alem Dedić/Preporod.info)