Globalno divljaju cijene hrane, potrošači u BiH zabrinuti zbog novih poskupljenja

Cijene osnovnih životnih namirnica u Bosni i Hercegovini posljednjih mjeseci su značajno porasle, a ono što sve više zabrinjava građane jeste njihov “skok” koji se očekuje poslije novogodišnjih praznika, kao što je to bio u godinama iza nas.  

Zvanični podaci Federalnog ministarstva trgovine pokazuju da su potrošačke cijene povećane u ovoj godini od 12 do 15 posto. Poskupilo je brašno, ulje, šećer, jaja, mlijeko, meso… Litar ulja u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine sada košta 3,30 KM, što je značajan rast cijene u odnosu na isti mjesec 2017. kada je litar ulja u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine koštao 2,10 KM. 

Na rast cijena utjecali i subjektivni faktori

Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) objavila je ovih dana kako su Svjetske cijene hrane nastavile u oktobru rast treći mjesec uzastopno, dostižući najviši nivo od jula 2011.  FAO-v indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih kotacija glavnih prehrambenih proizvoda, iznosio je u oktobru u prosjeku 133,2 poena, što je za tri procenta više nego u septembru, navodi se u izvještaju objavljenom na web stranici ove agencije UN-a.   

FAO je u odvojenom izvještaju o ponudi i potražnji žitarica, procijenio da će uprkos očekivanoj rekordnoj svjetskoj proizvodnji žitarica u 2021. godini, globalne zalihe opasti u sezoni 2021/22. Prema novoj prognozi, svjetska proizvodnja žitarica u 2021. iznosi 2,79 milijardi tona, što je za 6,7 miliona tona manje u odnosu na prethodnu projekciju, prije svega zbog smanjenja procjene proizvodnje pšenice u Iranu, Turskoj i SAD-u. S druge strane, predviđa se rast ukupne svjetske potrošnje žitarica od 1,7 procenata na 2,81 milijardi tona. To u konačnici znači, dalji rast cijena hrane. 

Osim cijena u svijetu koje divljaju i koje su uzrok rasta i kod nas, na porast cijena životnih namirnica utjecali su i određeni subjektivni faktori. Tako su neki trgovački lanci iskoristili pandemiju pa su stihijski, ali kontinuirano iz mjeseca u mjesec poskupljivali cijene artikala. Jedan od razloga porasta cijena namirnica je i problem neulaganja u poljoprivrednu proizvodnju u Bosni i Hercegovini kao i nedovoljni poticaji ljudima da se bave poljoprivredom. Danas troškovi života jedne četveročlane porodice iznose iznad ili oko 2.100 KM, dok prosječna plata ne pokriva ni 50 posto tih troškova. Osim toga, oko 60 do 65 posto radnika u entitetu Federacija Bsone i Hercegovine prima platu od 600 do 650 KM, što je znatno niže od prosječne plate.  

Građani osjećaju posljedice

Građani s kojima smo razgovarali za Preporod.info kažu kako odavno osjećaju posljedice poskupljenja životnih namirnica. Posebno su penzioneri zabrinuti i žale se jer, kako kazuju, sve je teže pokriti životne troškove s ionako niskim mjesečnim penzijama. Podaci pokazuju da najnižu penziju od 282 KM pprima oko 250.000 od ukupno 429.011 osoba.   

- Preživljavamo. Da nema pomoći dobrih ljudi, naše djece, dobrotvornih organizacija mnogi od nas bi gladni zaspali i gladni se budili. Od 380 KM ne može čovjek živiti, a cijeli život sam radio da imam sigurnu starost. Dovedeni smo do jada i čemera - kazao je za Preporod.info Hamija Kovačević iz Sarajeva.   

Ono na šta treba podsjetiti jeste sjednica Vlade entiteta Federacija Bosne i Hercegovine iz aprila kada je donesena Odluku o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode utvrđivanjem maksimalne marže. Utvrđeno je da postoje uslovi za propisivanje mjere neposredne kontrole cijena na području entiteta Federacija Bosne i Hercegovine.  

- Federalno ministarstvo trgovine je intenziviralo komunikaciju sa kantonima vezano za uređivanje oblasti cijena iz nadležnosti kantona, te je uputilo Vladi entiteta Federacija Bosne i Hercegovine informaciju sa preporukom kantonima da poduzmu mjere neposredne kontrole cijena iz njihove nadležnosti. Kantoni su revidirali svoje odluke o mjerama neposredne kontrole cijena koje su obuhvaćale životne namirnice iz nadležnosti kantona, a to su sve vrste brašna, sve vrste hljeba, peciva i drugih pekarskih proizvoda od brašna žitarica i za pasterizirano, homogenizirano i sterilno mlijeko. U prosjeku kantoni su propisali marže za navedene proizvode do 6 % veleprodaji i do 8 %. u maloprodaji. No, kako je početkom 2021. godine došlo do naglog rasta cijena koji je u dominantnoj mjeri uzrokovan vanjskim faktorom, Federalno ministarstvo trgovine je u cilju zaštite životnog standarda socijalno ugroženih kategorija stanovništva uputilo na odlučivanje Vladi entiteta Federacija Bosne i Hercegovine Odluku o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode - kažu iz ovog ministarstva. 

U kontekstu navedenog, dodaju, bitno je istaći da tržišta koja nemaju dostatnu proizvodnju hrane zavise prije svega od uvoza.  

- Bosna i Hercegovina uvozi preko 70% poljoprivredno prehrambenih proizvoda, Srbija je  u dijametralno suprotnoj poziciji, jer nije dominantno ovisna o uvozu, obzirom da u Srbiji proizvodnja hrane u značajnoj mjeri zadovoljava njihove potrebe - ističe se. 

Voditi računa o urednom snabdijevanju tržišta

Dodaju da je ovo ministarstvo prilikom predlaganja Vladi entiteta Federacija Bosne i Hercegovine mjera neposredne kontrole cijena, u skladu sa zakonskim nadležnostima, posebno vodilo računa o urednom snabdijevanju tržišta.  

- Kako je u konkretnom slučaju, da još jednom istaknemo, došlo do povećanja cijene životnih namirnica dominantno radi vanjskih faktora koje smo u ovom tekstu već naveli, mjera neposredne kontrole cijena određivanja najvišeg nivoa cijena životnih namirnica bi se nedvojbeno odrazila na uredno snabdijevanje tržišta entiteta Federacija Bosne i Hercegovine. Navedena mjera bi uzrokovalo smanjenu ponudu, odnosno nestašicu proizvoda koji se uvoze i u konačnici isto  bi generiralo sivu ekonomiju.  Ekonomski je logično da ni jedan trgovac neće raditi na svoju štetu, odnosno zbog mjere zamrzavanja cijena na određenom nivou trgovac neće uvoziti proizvode koje će biti prinuđen prodavati po cijeni nižoj od nabavne cijene - kažu iz ovog ministarstva. 

Naglašavaju da je Vlada entiteta Federacija Bosne i Hercegovine 8. aprila ove godine na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine donijela Odluku o izmjeni Odluke o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode, kojom je propisano da pravna i fizička lica koja se bave proizvodnjom, trgovinom na veliko i trgovinom na malo su obavezna utvrditi i primjenjivati marže tako da iste ne prelaze visinu marži tih proizvoda u procentualnom iznosu na dan 31. decembra 2020. godine.  

- Naglašavamo da su se marže na dan 31. decembar 2020. godine za proizvode iz kantonalne nadležnosti (brašno, hljeb i pecivo od brašna žitarica, pasterizirano, homogenizirano i sterilno mlijeko) kretale u rasponu kako su to propisale vlade kantona na preporuku Vlade entiteta Federacija Bosne i Hercegovine i na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine. Ističemo da je datum 31. decembar 2020. godine određen kao datum koji je prethodio trećem valu i značajnom pogoršanju epidemiološke situacije u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Lista osnovnih životnih namirnica i drugih proizvoda koja je sastavni dio  Odluke sadrži 17 stavki i široko obuhvaća pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode koji su najbitniji za zaštitu životnog standarda i ekonomskih interesa građana u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. U većim trgovačkim lancima ova Lista obuhvaća nekolko stotina artikala. Ova Odluka je još na snazi - ističu iz Federalnog ministarstva trgovine dodajući da “kontrolu nad primjenom Odluke vrše federalni i kantonalni tržišni inspektori u kontinuitetu, sve dok je ona na snazi".

(A.N./Preporod.info)