Slabija proizvodnja gljiva u BiH ove godine, ali je izvoz premašio uvoz

Iako su gljive jedan od rijetkih proizvoda čiji je izvoz potisnuo uvoz, bosanskohercegovački uzgajivači kažu da je ove godine proizvodnja te izuzetno zdrave namirnice podbacila.

Ekstremni klimatski uslovi su, kako je pojasnio predsjednik Grupacije proizvođača micelija, komposta i uzgoja gljiva Tuzlanskog kantona Mujdin Tokić u razgovoru za Fenu, doveli do toga da su šumske gljive oskudno rasle, a da su uzgajivači morali uložiti dodatne troškove.

Tokić, međutim, ističe da druga opcija, a to je povećanje cijena gljiva, nije moguća, jer bi došlo do povećanja uvoza.

- Na bh. tržištu su domaći proizvodi, tako da nemamo uvoznih gljiva - kazao je Tokić.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, BiH je od početka godine do 31. oktobra uvezla 82.156 kg svježih gljiva u vrijednosti od 235.061,84 KM, što je znatno više u odnosu na 2020. godinu kada je uvezeno 14.407 kg gljiva u vrijednosti 156.527,32 KM.

U ovoj godini najviše gljiva je uvezeno iz Mađarske (42.888 kg u vrijednosti od 132.982,58 KM), zatim Srbije (37.618 kg u vrijednosti od 97.161,29 KM) te Hrvatske (1.650 kg u vrijednosti od 4.917,97 KM).

Međutim, Tokić tvrdi da je količina uvezenih gljiva mala, s obzirom da BiH godišnje proizvede oko 300.000 kilograma.

Govoreći o uzgajivačima gljiva, Tokić je kazao da ih u BiH ima oko 150 koji najviše uzgajaju šampinjone (70 posto), bukovače (25 posto) i šitake (pet posto).

Od šumskih gljiva, koje se skoro sve izvoze, najviše dominiraju vrganj, lisičarka, smrčak i crna truba.

Prema podacima Uprave, u 2021. godini je izvezeno 114.514,90 kg svježih gljiva u vrijednosti od 2.780.253,62 KM, što je mnogo manje u odnosu na 2020. godinu kada je iz BiH izvezeno 382.991,05 kg u vrijednosti od 7.278.561,98 KM.

Najviše je izvezeno u Sloveniju (47.598,80 kg u vrijednosti od 1.729.112,01 KM), Italiju (14.865,30 kg u vrijednosti od 415.696,38 KM) te Hrvatsku (1.223,30 kg u vrijednosti 278.499,69 KM).

- Nismo baš u dobroj poziciji, jer nemamo ni poticaja od države i entiteta. Svu pomoć koju dobijamo je s kantonalnog ili općinskog nivoa. U Tuzli, koja ima najviše uzgajivača gljiva, imamo poticaj od Vlade i Grada - zaključio je Tokić.

(Preporod.info)