Arianna Cavigioli i Andrea Caira: U vrijeme opsade Sarajevo se borilo i mecima kulture

- Otpor koji smo pokušali da prikažemo rimuje se sa preživljavanjem. Ali ne radi se samo o fizičkom preživljavanju. To je opstanak identiteta - rekli su u razgovoru za Preporod.info Arianna Cavigioli i Andrea Caira, autori knjige o opsadi Sarajeva "La resistenza oltre le armi (Sarajevo 1992-1996)".

Knjiga je napisana na italijanskom jeziku i dostupna je čitateljstvu.

Kako su ispričali, u pripremi knjige Bosni su pristupili i sa disciplinarnog (historijsko-umjetničkog) i iskustvenog (putovanja) stanovišta.

-  Najveće iznenađenje bilo je otkriti da su se u gradskoj dinamici otpora, posebno u Sarajevu, borili i nekonvencionalnim oružjem: mecima kulture. Umjetnost je aktivno naseljavala grad, čak i ako su osnovna dobra bila oskudna, a opsadnici su svakodnevno ugrožavali pravo na život. "La resistenza oltre le armi (Otpor izvan oružja)" je knjiga koja želi izbjeći one slikovite viktimizme koji toliko hrane zapadnjačku publiku, iskorijenjujući sažaljenje u korist poštovanja - naveli su oni, postavljajući pitanja kako ne poštovati onoga ko je po cijenu svog života popravljao izloge muzeja, izloženog snajperistima ili ko je gladan igrao u podrumu nekadašnjeg pozorišta.

Otpor koji su pokušali prikazati rimuje se sa preživljavanjem, istaknuli su.

- Ne radi se samo o fizičkom preživljavanju. To je opstanak identiteta. Konkretan odgovor na preokrenutu svakodnevicu koja sa sobom izvrće i okolna moralna pravila. Može se reći da smo kroz knjigu pokušali dočarati grčevito traganje za normalnošću koja je obuzdala buntovna srca Sarajlija - rekli su.

Susreti i lični odnosi uspostavljeni sa naratorima ovog istraživanja su na važan način doprinijeli definisanju fizionomije ove knjige.

- Ako pažljivo promatramo, dolazimo do konačnog proizvoda čiji karakter snažno ide na putu koji sugerira koautorski stav. Na neki način, kroz ove stranice, cilj kojem smo nastojali težiti bio je proširenje vidnog polja prošlosti koje bi omogućilo čitaocima da uđu u taj prostor (Sarajevo) i u određeno vrijeme (opsada). Bez sumnje, istraživanje se temeljilo na želji da se prenese narativ koji je teško pronaći u tradicionalnim historijskim priručnicima. Ne zato što je on manje važan. Ali zato što se često, i možda brzopleto, smatra pretjerano ličnim ili u svakom slučaju nefunkcionalnim za stvaranje objektivne i akademske povijesti - smatraju autori ove knjige.

Subjektivno pamćenje im je omogućilo da shvate neke događaje opsade.

- Ukratko, i prije pisanja osjećali smo potrebu da razumijemo. Ili možda, jednostavnije, slušamo. Preferirali smo organsko uranjanje u odnosu na statističke ili eventualne pristupe. Od raseljenog izgleda, dali smo prednost kontekstu, pokušavajući da ga proživimo i razumijemo u različitim oblicima. Iza svake emisije, instalacije, koncerta ili štampanih novina krije se raznolika panorama ličnih priča koje zaslužuju pažnju. Ili možda većeg historijskog dostojanstva. I upravo od ovih stvarnih životnih priča pokušali smo organizirati temelje ovog dijaloškog mosta koji počinje iz Sarajeva i stiže u Italiju. Krajnja nada ovog rada bila je dati svjedocima vlastiti prostor za samoreprezentaciju, pogodno mjesto gdje mogu pobjeći od vanjskih heterodirektnih predstava i gdje mogu pružiti vlastitu subjektivnu rekonstrukciju događaja - poručili su oni.

Iz svakog umjetničkog iskustva proizlazila je želja za otporom, odnosno ponovnim postojanjem, smatraju naši sagovornici.

- Isti materijali za stvaranje umjetničkog djela ili pozorišne scenografije često su dolazili sa ulice i iz ruševina bombardovanih zgrada. Ukratko, Sarajlije čak ni pod bombama nisu izgubili svoj tipični humor, već su ga učinili vatrenim oružjem za preživljavanje u paradoksalnoj situaciji u kojoj nikada nisu htjeli pokleknuti - istaknuli su autori.

Zbog ograničenja usljed pandemije korona virusa, većina promocija knjige, barem do danas, održana je online, ali se nastoji to promijeniti.

- Za nas je veoma važno da uspostavimo otvoren dijalog sa čitaocima. Zaista, mogli bismo reći da je to ključno za naše aktivnosti. Uzmimo za primjer Sarajevo pod opsadom. Ako su nas nešto naučili i korisnici i proizvođači kulture tog perioda, to je da umjetnost nije puki kreativni/rekreativni kontejner. Kulturni jezik je raskrsnica koja utiče na različite discipline i lako može dovesti do stvaranja prostora za diskusiju i agregaciju. Ukratko, jedna od naših nada je da ovaj mali volumen može stimulirati subjektivnu i intersubjektivnu svijest. Ne samo da ukrašava kućne biblioteke, već da stimuliše današnju osjetljivost prema različitim oblicima koje kultura može poprimiti. Bez sumnje, uvijek je teško opisati utjecaj koji knjiga ima na heterogenu publiku, posebno kada postoji emocionalna veza s tekstom. Evo, možda su to više naša očekivanja i nade - navode autori.

Dodaju da je knjiga namijenjena svima koji su zainteresirani za otkrivanje konteksta u kojem je umjetnost predstavljala urođenu potrebu, svakodnevnu praksu preživljavanja poput pronalaženja hrane i vode, te da će knjiga svim čitaocima pomoći u dubljem promišljanju.

Na kraju razgovora poručili su da je afirmacija multikulturalnog identiteta Bosne danas više nego ikada temeljni uslov za suzbijanje nacionalističke riječi.

- Ispostavilo se da je Bosna i dalje termometar za testiranje evropske političke stabilnosti. Problem je što je temperatura visoka i nervni sistem Evropske unije izgleda neosetljiv na toplotu. Trenutna situacija u Bosni i Hercegovini je svakako raslojena. U isto vrijeme, međutim, svakako ne možemo biti iznenađeni. Za one koji imaju sklonost baciti pogled na drugu stranu Jadrana, znakovi unutrašnje destabilizacije traju već nekoliko godina (treba se zapitati koliko su i jesu li ikada prestali) i to sve očiglednije. Ne morate imati visoke vještine sjećanja da biste se prisjetili nekih nedavnih događaja. Ukratko, poruka koja se želi još jednom prenijeti je poruka o razbijenoj Bosni u kojoj je viševjerski suživot nemoguć. Vjerujemo da je upravo iz potrebe borbe protiv ovog iskrivljavanja historije u političke svrhe važno početi iznova. (Ponovna) afirmacija multikulturalnog identiteta Bosne danas je više nego ikada temeljni uslov za suzbijanje nacionalističke riječi. Da bi se suzbila mržnja, mora joj se oduzeti javni prostor za širenje. Suprostaviti polifoniju kulture, dijaloga, međusobnog prihvatanja fragmentaciji zajednice. Ukratko, suprotstavljanje lijepim, kao što su to činili mnogi anonimni umjetnici-heroji u Sarajevu pod opsadom - poručili su Arianna Cavigioli i Andrea Caira.

(Rabija Arifović/Preporod.info)