Hadži Fadil ef. Topalović (1952–2017.)
Fadil ef. Topalović je izveo oko trideset generacija hatmi svršenika mekteba, a četrdeset i tri njegova učenika su završila medresu
Vijest da je nakon kraće bolesti h. Fadil ef. (Hajdar) Topalović u 66. godini preselio na Ahiret duboko je potresla sviju nas koji smo ga poznavali. On je u ovom ramazanu, tačnije 14.06. svoju plemenitu dušu predao svome Gospodaru Allahu dž.š., krenuvši na Bolji svijet, istim putem kojim je otišla njegova Hedija-hanuma prije nekoliko mjeseci. U mjestu Rotilj kod Kiseljaka, 15.06.2017. godine, poslije ikindije namaza na dženazu namaz je došlo mnogo ljudi iz cijele BiH: rodbina, komšije, prijatelji i kolege imami, što dovoljno govori o vrijednosti rahmetli Fadila efendije. Nakon uvodnih riječi hfz. Sead ef. Babaluka obratio se prof. dr. Džemal Latić koji se emotivno prisjetio Fadila efendije rekavši za njega da je ostvario veliki doprinos u Islamskoj zajednici, radeći predano i savjesno kao imam u više džemata srednje Bosne. Dženazu namaz je kroz suze predvodio sarajevski imam i zet Fadil efendije mr. Salih ef. Meštrovac, koji je na poseban način volio i poštovao svoga punca, prijatelja i uzora u imamskom pozivu.
Hadži Fadil ef. Topalović je bio jedan od imama koji su svoju misiju, svoje poslanje imama, hatiba i muallima odgovorno prenosili i promovirali. Svoju ljubav prema islamu pokazivao je svim svojim bićem i na svakom mjestu. Bio je društven čovjek, komunikativan, veseo, sa upečatljivom nurli čehrom zbog čega je bio omiljen u džematu, ali i među svojim kolegama. Lijepo ophođenje s ljudima bila je njegova karakteristika. Bio je elokventan i rado slušan u džamiji na vazu, hutbi, mevludu, ali i u svakodnevnoj, običnoj ljudskoj priči i svakodnevici. Džematlije će pamtiti h. Fadila ef. po tome da je mevlude i ilahije učio cijelim svojim bićem, vrlo melodično, kroz suze radosnice i punim srcem.
Fadil ef. Topalović je rođen 01.02.1952. godine u Kiseljaku, od oca Hajdara i majke Remzije, rođ. Provalić. Osnovnu školu je završio u Kiseljaku, a na inicijativu šejha hfz. Mustafe ef. Mujića, pred kojim je učio dvanaest godina, vanredno upisuje Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Uporedo sa polaganjem ispita u medresi radio je kao pomoćni imam u glavnoj džamiji u Kiseljaku, obnašajući šest godina imamsko-muallimske poslove. Nakon ženidbe, 1974. godine zapošljava se u džematu Kozica, MIZ Gornji Vakuf, gdje radi kao imam pet mjeseci. Već 1975. zapošljava se na mjesto imama i muallima u džematu Drvetine, MIZ Bugojno, gdje četiri i po godine predanim radom ostavlja značajan doprinos na afirmaciji džemata i rada sa djecom. Na inicijativu džematskog odbora džemata Gračanica, a uz saglasnost vjerskoprosvjetnog referenta Mustafe ef. Nurkića, Fadil ef. prelazi u pomenuti džemat, radeći četrnaest godina, gdje ostavlja neizbrisiv i vrijedan trag u svim porama imamsko-muallimskog angažmana. I dan-danas se u tom džematu o Fadilu efendiji priča sa velikim poštovanjem, posebno u društvu njegovih učenika iz mekteba, koji su danas čestiti i vrijedni u svojoj zajednici. Oni rado ističu da su pred Fadilom efendijom temeljito i vrijedno učili o islamu i da su sa užitkom pohađali mektebsku nastavu. Krajem 1991. godine Fadil efendija prelazi u džemat Hercezi-Doci, MIZ Kiseljak, gdje dočekuje agresiju na Bosnu i Hercegovinu, te se aktivno uključuje u redove Armije R BiH, gdje ostaje do potpisivanja Dejtonskog sporazuma. U redovima vojske biva prepoznat kao vrijedan član kolektiva, jer je savjesnim obnašanjem svoji zadataka stekao dužno poštovanje u vojsci. Međutim, na lični zahtjev Fadil efendija izlazi iz vojske sa činom natporučnika, jer je njegova ljubav i predanost radu u džematu ipak prevagnula. Na radost džematlija Voljevca, MIZ Gornji Vakuf, Fadil efendija prihvata njihov poziv gdje se zapošljava sredinom 1995. godine. Svojim predanim radom ubrzo je opravdao očekivanja i zadobio duboko poštovanje džematlija jer je omasovio džemat sa klanjačima u džamiji i znalački radio sa djecom i omladinom. Prvog marta 2000. godine prelazi u džemat Batuša u kojem je rođen jedan od najvećih alima u BiH, h. Ahmed ef. Burek - muderris Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu. U Batuši je radio kao imam, muallim i hatib punih petnaest i po godina, gdje ostavlja neizbrisiv trag posebno u organizaciji vjerskog života u džematu, što je krunisano 2015. svečanim otvorom džamije u džematu Batuša. Posebno je volio mekteb i mektebsku djecu. Njima je posvećivao najviše vremena, ljubavi i brige kako bi ih poučio vjeri, naučio ih da uče Kur`an i da se druže sa njim. U svome muallimskom angažmanu Fadil ef. Topalović je izveo oko trideset generacija svršenika hatmi mekteba u pomenutim džematima, što predstavlja veliki uspjeh i trud jednog muallima. Četrdeset i tri njegova učenika su završila medresu, a samo iz džemata Batuša je njegovim sebebom osmero djece upisalo i završilo medresu. Na polju mektebskih takmičenja ostvario je rezultate za pamćenje, osvajajući dugi niz godina pročelna mjesta iz kiraeta i iz testa općeg znanja.
Fadil ef. Topalović je sa svojom hadži Hedijom imao troje čestite i odgojene djece, dva sina i kćerku Enisu koja je završila Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu i koja je udata za uglednog sarajevskog imama mr. Salih ef. Meštrovca. Smatramo bitnim spomenuti da je rahmetli Hedija-hanuma uvijek stajala uz Fadil efendiju i bila mu je podrška u njegovom časnom radu što je svakako osnaživalo u poslovima koje je radio. Njena smrt prošle godine nakon teške bolesti je u mnogome ostavila dubok trag u životu Fadila efendije.
Vrijedno pomena je i to da je Fadil efendija za svoj uspješan rad nagrađivan od strane Islamske zajednice kao i šire društvene zajednice vrijednim priznanjima, ali najbolja nagrada je kod Allaha, dž.š. Hadži Fadil efendija je, također, bio nekoliko puta na hadžu, što za sebe, što za svoje roditelje. Daleke 1975. godine osvojio je prvo mjesto iz učenja Kur’ana koje je održano u Jajcu. U zasluženu penziju su ga ispratili kolege MIZ Gornji Vakuf početkom mjeseca augusta 2016. uz lijep mevlud i prigodno obraćanje travničkog muftije dr. Ahmeda Adilovića koji se zahvalio Fadil efendiji na predanom radu u Islamskoj zajednici.
Na kraju preostaje nam da učimo dovu Svevišnjem Allahu, dž.š., da h. Fadil efendiju počasti džennetom, u društvu svoje Hedije-hanume i drugih uzoritih Allahovih robova, amin! Ubjeđeni smo da će u mnogome nama svima koji smo ga poznavali, faliti blagi osmjeh, topla riječ, mudra besjeda i melodično učenje Kura`ana i mevluda h. Fadil ef. Topalović.
