Đulović: Digitalna Gazi Husrev-begova biblioteka bogatija za 200 naslova monografskih publikacija

Bogatim programom u našoj zemlji danas će biti obilježen Nacionalni dan svjesnosti o bibliotekama u BiH.

Biblioteke, partneri iz Bosne i Hercegovine, 29. oktobra kada se obilježava Nacionalni dan svjesnosti o bibliotekama, organizovat će promociju svojih usluga i podsjetiti građane na važnost učešća biblioteke u izgradnji društva znanja. Cilj je približiti sadržaje korisnicima i poslati poruku da bez biblioteka nema kvalitetnog obrazovanja. 

- Povodom obilježavanja Nacionalnog dana svjesnosti o bibliotekama u BiH, Gazi Husrev-begova biblioteka će dodati još 200 naslova monografskih publikacija u svoju Digitalnu biblioteku - izjavila je za Preporod.info Šahsena Đulović, saradnica Gazi Husrev-begove biblioteke za odnose s javnošću.

Ona je istakla da su u pitanju veoma vrijedna historijska, naučna, književna i druga djela istaknutih autora poput Hamdije Kreševljakovića, Mehmeda Handžića, Alije Bejtića, Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, Osmana Asafa Sokolovića, Ćire Truhelke, Antuna Kneževića, Osmana Nuri Hadžića i Ivana Milićevića, Vjekoslava Livadića, Ahmeda Muratbegovića i drugih.

Podsjetila je da je Gazi Husrev-begova biblioteka ustanova sa pet stotina dugom tradicijom.  

Ukupan fond trenutno broji više od 100.000 bibliotečkih jedinica, podijeljenih u sedam fondova: Fond rukopisa, Fond štampanih knjiga na evropskim jezicima, Fond štampanih knjiga na orijentalnim jezicima, Fond periodičnih publikacija, Fond arhivske građe, Fond fototeke i Fond arhiva Islamske zajednice.  

- Za svaki od navedenih fondova izrađuju se posebne vrste kataloga. Svi katalozi se istovremeno elektronski obrađuju i pohranjuju u bazu podataka biblioteke. Fondovi se stalno dopunjuju i proširuju, bilo na način da dobijamo na poklon privatne biblioteke, knjige i drugu bibliotečku građu, ili redovnom nabavkom i kupovinom novih izdanja. Prilikom nabavke literature vodimo računa o potrebama korisnika, kao i o važnosti i značaju određene literature - navela je Đulović. 

Biblioteka, podsjetila je, kontinuirano objavljuje i svoja izdanja.  

- Osim godišnjaka Anali Gazi Husrev-begove biblioteke i Biltena Gazi Husrev-begove biblioteke, izdavači smo i stručne literature koja je, uglavnom nastala na izvorima iz naših fondova i čiji su autori naši sadašnji i bivši uposlenici ili saradnici. Od 2018. godine formirana je i Digitalna Gazi Husrev-begova biblioteka koja je počela sa idejom da se prvenstveno online postave stare i odabrane periodične publikacije i da im se omogući lakši pristup, a kasnije su razvijeni i repozitoriji za pohranu bibliotečke građe iz drugih fondova: rukopisa, arhiva, fototeke, monografskih publikacija - kaže Đulović. 

Osvrnula se i na rad ove biblioteke za vrijeme pandemije korona virusa, od kada su aktivnosti društva znatno promjenjene.

- Uzevši u obzir epidemiološku situaciju u protekle dvije godine i smanjen kapacitet korištenja usluga Biblioteke u odnosu na period prije pandemije, ipak bilježimo solidan nivo aktivnih korisnika. Tako je naprimjer u prvoj polovini 2021. godine Biblioteku posjetilo 785 korisnika, učlanjeno je 90 novih, a 102 člana su obnovili članstvo. Sedmično je u Biblioteci boravilo u prosjeku 100 korisnika, a u periodu ispitnih rokova na fakultetima, dnevni prosjek korisnika čitaonice je bio 80.  U ovom periodu izdato je 310 knjiga. Sve iznajmljene knjige se uglavnom koriste po više dana, podaci nam pokazuju samo prvo izdavanje knjige, tako da je broj izdatih knjiga najmanje pet puta veći. Također, ova statistika obuhvata samo knjige naručene putem reversa, tj. knjige Evropskog fonda i nešto periodike koja nije skenirana. Evidentirano je 57 korisnika koji su koristili skeniranu građu periodike, 25 korisnika koji su koristili rukopise i dokumente u digitalnoj formi, te 9 korisnika koji su koristili građu Arhiva IZ-e. To su podaci koji se odnose na korisnike koji su usluge koristili direktno u prostorijama Biblioteke - navela je Đulović. 

Kad je u pitanju Digitalna biblioteka, od njenog samog formiranja vlada veliki interes za tu vrstu usluge.

- Posebno u ovom izazovnom vremenu pandemije Covid 19, Digitalna Gazi Husrev-begova biblioteka je pokazala svoju potpunu opravdanost i vrijednost. U prošloj 2020. godini Digitalna biblioteka je korištena 363.206 puta, a najviše su korištene serijske publikacije (185191), te Glasila Islamske zajednice (150943) - istakla je Đulović.

Povodom obilježavanja Nacionalnog dana svjesnosti o bibliotekama u BiH, koji je rezultat Erasmus + Capacity Building projekta Umrežena biblioteka, Đulović je na ovaj dan poslala poruku svim ljubiteljima knige:

- Čitanje je ključ uspjeha, kako onog individualnog i ličnog, tako i društvenog, pa bilo da sjedite u biblioteci, okruženi policama sa knjigama, držite knjigu u ruci i čitate je, ili sjedite u svojoj sobi sa laptopom i putem digitalne biblioteke ili neke druge platforme čitate. U oba slučaja susrest ćete se sa novim informacijama i obogatiti se novim saznanjima, a na taj način izgrađujete sebe i svoje komunikacijske sposobnosti, te učestvujete u izgradnji društva znanja koje nam je neophodno za bolju i ljepšu budućnost svih nas. Cilj Nacionalnog dana svjesnosti o bibliotekama je upravo podsjetiti građane na važnost učešća biblioteke u izgradnji društva znanja - poručila je Đulović.

(A.N./Preporod.info)