Odjeci izbora u Njemačkoj: Šta pobjeda SPD-a donosi BiH?

Piše: Faruk Vele

Savezni parlamentarni izbori u Njemačkoj koji su održani 26. septembra ove godine po mnogo čemu su historijski. Ne samo zbog činjenice da sa čela ove vodeće države Europske unije (EU) poslije 16 godina odlazi “vječita kancelarka” Angela Merkel, glasovita "Mutti" - koja je toliko popularna da bi mogla osvojiti i pet mandat da je to željela - već i zbog pitanja kako dalje u sve više razjedinjenoj Europi.

Kakva će biti Njemačka "poslije Merkel"? Kakva će biti uloga te zemlje u EU? Da li će Berlin pristati na politiku francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i zaustavljanje proširenja zajednice europskih naroda? Kako odgovoriti na sve glasnije stavove i na Zapadnom Balkanu da nas je "EU izdala2 te otvara li to prostor za nove igrače u geopolitičkom vaukuumu?  Da li će Unija postati poligon za širenje mržnje i populizma? 

Na sva ta i druga pitanja Berlin i novi njemački kancelar će, na ovaj ili onaj način, morati odgovoriti u mjesecima i godinama pred nama.

Iako je u nedjelju tijesno pobijedila, izvjesno je da će Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) biti najjača stranka u novom sazivu njemačkog Bundestaga.

Prema političkim običajima i praksi u Njemačkoj, ova stranka bi zbog navedenoga trebala imati pravo pokušati sastaviti novu vladajuću koaliciju. To je, prema većini analitičara, najveća zasluga SPD-ovog kancelarskog kandidata Olafa Scholza koji je kao kandidat predstavljen u augustu 2020. godine, i od tada raste njegova popularnost.

Poput Merkel, koja se početkom 2000-tih iz uloge autsajdera vinula ravno u historijske čitanke, i Scholz je povjerenje kod njemačkih birača gradio u kriznim situacijama. Njemački mediji ga već vide kao novog kancelara, no upućeni upozoravaju da tek predstoje višemjesečni o koalicioni razgovori te da bi Merkel mogla dočekati i Novu godinu na kancelarskoj poziciji.

Njemačka će se baviti Bosnom
 

Šta bi ishod parlamentarnih izbora u Njemačkoj, koja je vodeći trgovinski partner naše zemlje i u kojoj, na koncu, žive brojni Bosanci, mogao značiti za Bosnu i Hercegovinu? 

- Nova njemačka vlada će se sigurno baviti Bosnom i Hercegovinom i Zapadnim Balkanom, ali u kojoj mjeri, još uvijek je teško reći - govori za portal Preporod.info Harun Cero, politolog, stručnjak za njemačku politiku. 

No, da bi se razumjela njemačka politika prema našim prostorima u budućnosti, valja sagledati ono što je učinjeno u proteklih više od deceniju i pol.

- Sve u svemu, kada se pogleda na 16 godina vladavine Angele Merkel i njene vlade, da se konstatovati da je inicijativa u BiH i u regiji bilo, ali da je odgovor s druge strane, odnosno sa strane političara, bio slab. Mora biti jasno da to nije put u jednom pravcu - dodaje Cero.

Ahmed Husagić, Bosanac koji je bio donedavni koordinator integraciju austrijske političke partije SPD i jedan od čelnih ljudi bh. dijaspore u srednjoj Europi kaže za Preporod.info da razvoj situacije u zapadnoj Europi smatra vrlo pozitivnim.

- Poslije Norveške, i njemačka nacija je dala povjerenje jednoj socijaldemokratskoj partiji. Takav razvoj situacije će sigurno imati za rezultat jačanje kohezionih sila u Europi i sila koje gaje privrženost ideji građanskog društva, liberalne demokratije, prava pojedinca. Naravno da je velika odgovornost i na nama, jer će nove snage u Evropi pomoći samo one koji dijele iste vrijednosti kao i oni - kazao je Husagić.

Šta (ni)je Merkel učinila za nas?
 

Cero smatra da prethodna vlada, predvođena kancelarkom Merkel uradila dosta stvari za Bosnu i Hercegovinu - uspješnijih i manje uspješnih.

- Ali je mogla i više. Nakon izbora 2010, Merkel i njena vlada su pokrenuli inicijativu da se formira vlast na svim nivoima u BiH, a ta inicijativa je, također, za cilj imala da se implementira presuda u slučaju Sejdić-Finci iz 2010. godine. Tada je, također, podrška SAD-a i Velike Britanije, bila na zavidnom nivou, pogotovo s Davidom Cameronom, čiji tim je prethodno imao veliko iskustvo s BiH. Tokom 2011. godine je ta saradnja, između ostalog, rezultirala odlukom OHR-a da se Vlada Federacije BiH formira bez učešća HDZ-a BiH. Kriza u Ukrajini, februarski protesti u BiH i poplave u regiji su 2014. potakle Merkel i njenu vladu da, zajedno s Velikom Brtianijom, iniciraju tzv. njemačko-britansku inicijativu koja se odnosila na socioekonomske reforme u toj zemlji - podsjeća naš sagovornik.

Protiv prekrajanja granica

Međutim, podvlači Cero, ne treba zaboraviti da je tada vicekancelar bio SPD-ov Sigmar Gabriel, a ministar vanjskih poslova sadašnji predsjednik i tadašnji član SPD-a (predsjednik ne može biti član stranke) Frank-Walter Steinmeier.

- Te godine je pokrenut i tzv. Berlinski proces koji je, između ostalog, rezultirao stvaranjem Regionalnog vijeća mladih za saradnju. Upravo na novoj vladi će biti da odredi u kom smjeru će se taj proces kretati. Da li još uvijek ostaje samo u okrilju Njemačke, ili će se više prebacivati u ruke Brisela, odnosno EU. Međutim, možda najvažnija intervencija Angele Merkel i Njemačke je bila izričito protivljenje prekrajanju granica na zapadnom Balkanu, ideji koju su 2018. podržali Aleksandar Vučić, Hashim Thaci, Federica Mogherini i Emmanuel Macron. Ista reakcija njemačke vlade je bila nakon objavljivanja tzv. "non-papiera" iz Slovenije, kada su se SPD-ovi ministri Michael Roth (državni sekretar za Evropu) i Heiko Maas (ministar vanjskih poslova) prvi oglasili povodom tog dokumenta i jasno poručili da promjena granica na tlu Evrope više nema - dodao je Cero. 

Robelli: Merkel je imala razumijevanje za političke švercere 

Nešto skeptičniji je Enver Robelli, dopisnik njemačkog lista Süddeutsche Zeitung i švicarskog lista Tages Anzeiger sa Balkana. Redovni je komentator najpoznatijeg kosovskog dnevnika Koha Ditore. Već godinama analizira procese kroz koje prolazi Balkan, a posebno države nastale raspadom nekadašnje SFRJ . 

              

- Šta se može očekivati od nove Njemačke vlade? Svaka prognoza u ovom trenutku je nemoguća, pošto se ne zna pouzdano koja će koalicija vladati ovom zemljom. Za sada se pretpostavlja da će novi kancelar biti Olaf Scholz iz SPD-a. Naravno, ako tu koaliciju podržavaju Ueleni (Grüne) i liberali (FDP). Moguće je da će vicekancelar i ministar ili ministrica vanjskih poslova biti neko iz stranke Zeleni. To bi bilo vjerovatno pozitivno za regiju, pošto Zeleni već odavno kritiziraju autokratske režime ne samo u zemljama EU, nego i u Rusiju, Balkanu i Turskoj - kaže Robelli za Preporod.info.

Zaključuje da se unaprijed može kazati da velike promjene njemačke politike prema Balkanu neće biti, naročito u vezi proširenja EU.

- U nekim zemljama EU - kao što su Francuska, Nizozemska i Danska - vlade su veoma skeptične u vezi proširenja. U svakom slučaju za regiju je dobro što se epoha Angele Merkel privodi kraju, pošto je ona, nažalost, imala previše razumijevanja za političke švercere i autokrate na Balkanu dok oni garantiraju neku površnu stabilnost u regiji - dodao je on.

Jasmina i Adis - Bosanci u Bundestagu 

Ovi izbori su još po nečemu posebni. U Bundestagu će se od ovog saziva naći dvoje Bosanaca. Riječ je o zastupnicima pobjedničkog SPD-a Jasmini Hostert i Adisu Ahmetagiću. 

Jasmina je kao dijete u opkoljenom Sarajevu ostala bez ruke te je, kao izbjeglica, dospjela u Njemačku gdje je nastavila školovanje i život. Njezina životna priča mogla bi biti filmski predložak. Zahvaljujući dobroj učiteljici ostala je vodećoj evropskoj zemlji i dobila njemačko prezime. Ali Bosnu, u koju se često vraća, nije zaboravila. Nakon školovanja od 2009. gradi političku karijeru, a i na prošlim izborima je bila kandidat za Bundestag.

Autoru ovih redaka Jasmina je kazala da će učiniti napor da njezina rodna Bosna i Hercegovina izađe na put stabilnosti i prosperiteta.

               

- Također sam presretna jer sam kao kandidatkinja dobila povjerenje glasača i glasačica i moći ću u naredne četiri godine da radim u njihovom interesu. Posebno me raduje da ću biti u mogućnosti uraditi projekte koje sam planirala. Naravno, u mojoj političkoj agendi je i Bosna i Hercegovina i uložit ću napore zajedno sa mojim kolegama kako bi i ona izašla na put stabilnosti i prosperiteta - istakla je Hostert.

Mladi Adis Ahmetović je, iako rođen u Njemačkoj, vezan za zemlju porijekla njegove porodice. Majka mu je rodom iz Krajine, a otac iz Kladnja. Završio školu u Hannoveru. Poslije srednje škole, 2011. godine, upisuje studij politike, ekonomije i germanistike za nastavu na Univerzitetu Leibniz. Osam godina kasnije stekao je diplomu magistra obrazovanja. 

Rad u Bundestagu mu nije stran. Tokom studiranja je radio kao naučni asistent za Kerstine Tack, tadašnju članicu Bundestaga. Od 2016. do 2020. godine dobija poziciju voditelja ureda, a ubrzo i poziciju ličnog savjetnika premjera Donje Saske i predsjednika SPD-a za Donju Sasku, Stephana Weila. 

O tome šta Jasmina i Adis mogu učiniti za svoju Bosnu, Ahmed Husagić za Preporod.info govori da oni mogu učiniti onoliko koliko naša politička struktura bude željela da se pomogne državi.

- Ako naši političari i političarke budu radili na prosperitetu bosanskog društva, a ne samo na svom ličnom i njihovih partija, onda ta pomoć može biti veoma velika - rekao je Husagić za Preporod.info.

"Europa će se širiti”

 Kakvu, generalno, BiH i Balkan politiku mogu očekivati u narednom periodu?

- Njemačka vanjska politika je, i kada je u pitanju cijeli Zapadni Balkan, u principu konstantna i jasna. Većina stranaka, osim Alternative za Njemačku, Ljevice i nekih manjih stranaka koje su učestvovale na izborima, se u velikom dijelu segmenata njemačke vanjske i sigurnosne politike slažu i postoje samo neznatne razlike u stavovima. Važno je ovdje spomenuti da se SPD i Zeleni, pa čak i dio CDU-a, zalažu za proširenje EU-a na Zapadni Balkan, a da su Liberali, FDP, koji će biti u svim koalicionim kombinacijama bliži stavu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. To jeste, da EU prvo treba sama sebe reformisati, pa onda razmišljati o daljnjem proširenju - govori Cero.

Prema njegovim riječima, sličnih stavova su i vlade u Danskoj i Nizozemskoj.

- Dakle, nova njemačka vlada bi trebala raditi na novoj strategiji EU-a za Zapadni Balkan, koja će biti prihvatljiva za svih 27 zemalja članica. Njemačka bi trebala raditi i na tome da, kao liderka EU-a, održi onaj pozitivni momentum kod zemalja koje su i dalje otvorene za proširenje i snažnije lobira, to jeste, ukazuje na prednosti daljnjeg proširenja Unije. Citat kojeg je izrekao Olaf Scholz, da "Rusija mora biti svjesna da će se EU dalje širiti", implicira i njegovo lično stajalište, ne samo njegovog SPD-a, koje je isto - dodaje.

Uloga novog visokog predstavnika 

Zadnji potez Angele Merkel u BiH je bio postavljanje Christiana Schmidta za visokog predstavnika. Od početnog oduševljenja, Schmidt je ubrzo došao do tačke gdje se na njegove izjave gleda s oprezom.

- Schmidt tek treba da pokaže zašto je došao ovdje i sigurno je da u narednom periodu možemo očekivati konkretnije poteze, a sve, nadam se, u uskoj saradnji s budućom njemačkom Vladom i tamošnjim MVP-om, za koje su interes iskazali Zeleni. Ipak, prvo što nam slijedi su koalicioni pregovori, koji će po mom mišljenju biti dugi i iscrpni. I SPD i Unija najavljuju da će pokušati sastaviti vladu, a FDP i Zeleni ističu da će prvo sami razgovarati pa onda vidjeti koja im od dvije veće stranke više odgovaraju. Po političkim stavovima, Zeleni su bliže SPD-u, a Liberali CDU - uvjerava Cero.

Jedno od bitnih pitanja na koja će Njemačka morati dati odgovor je svakako suzbijanje mržnje. Muslimani u Europi su sve češće izloženi prijetnjama, napadima i mržnji.

- Članstvo SPD-a je vrlo šaroliko, kada je u pitanju njihovo porijeklo i kulturalna pozadina, pa tako ćemo, naprimjer, u novom sazivu Bundestaga imati jednu parlamentarku i jednog parlamentarca koji su porijeklom iz BiH. Stavovi stranke po ovom pitanju su veoma jasni i veoma precizni, na svim nivoima, a to je da u Njemačkoj i Evropi nema mjesta za diskrimaciju prema bilo kojoj vjerskoj ili nacionalnoj grupaciji! Podsjetit ću na rijeci sadašnjeg predsjednika Njemačke, Frank-Waltera Steinmeiera, koje je nekoliko puta ponovio, da su 'Muslimani dio njemačkog društva', i to nikada nije bilo dovedeno u pitanje. Konkretan primjer je bivši visoki funkcioner stranke Thillo Sarrazin, koji je, nakon što je govorio protiv islama i muslimana, te čak napisao knjigu koja u sebi ima fašistoidne elemente ili je, bolje rečeno, je u cjelini fašistoidna, isključen iz članstva stranke - kaže Cero.

Podsjetio je i na historijski kontekst djelovanja SPD-a u prošlosti.

- Treba pomenuti da je, nakon uspona Nacista, SPD bila jedina stranka u Reichstagu koja je glasala protiv 'Odredbe za zaštitu naroda i države' iz 1933, a zbog toga je morala djelovati u egzilu. Ne treba zaboraviti ni pad Willya Brandta na koljenja u Varšavi. Prilikom polaganja vijenca na Spomenik junacima Varšavskog geta, Brandt nije spustio samo glavu poklanjajući se žrtvama nacizma, već je pao na koljena. Varšava je grad u kojemu su nacisti stotine hiljada Jevreja stavili u geto, a nakon toga su ih i deportirali u koncentracijske logore i likvidirali. U tom smislu, sigurno je da SPD može i hoće doprinijeti borbi protiv širenja mržnje prema svim vjerskim i nacionalnim grupama, kako u Njemačkoj, tako u Evropi - dodao je on.

Također, i Husagić se slaže da će SPD ustati protiv mržnje prema muslimanima u Njemačkoj: 

 - Kao i svaka partija koja gaji ideju liberalne demokratije, i SPD teži napraviti jedno skladno društvo koje će poštovati prava pojedinca. U ta prava se podrazumijeva i sloboda religije koja bi trebala da bude privatna stvar svake osobe. SPD sigurno neće raditi na podjeli društva kao što to rade desničarske partije. Na žalost najviše na uštrb muslimana - zaključuje Husagić. 

(Preporod.info)