Otvorena izložba "U blizini Gazi Husrev-bega: tradicija i savremenost u arhitekturi Zlatka Ugljena"
Nakon svečane akademije, u Gazi Husrev-begovom hanikahu je otvorena izložba "U blizini Gazi Husrev-bega: tradicija i savremenost u arhitekturi Zlatka Ugljena", autorice prof. dr. Aide Abadžić-Hodžić.
Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović je na otvaranju izložbe naglasio da je Sarajevo grad koji u svojoj urbanoj vizuri čuva živim slojevite tragove različitih kultura i historijskih promjena, a da su temelji njegovog urbanog razvoja uspostavljeni su upravo vakufnamama Gazi Husrev-bega.
- Danas, na ovoj izložbi, u Gazi Husrev-begovom hanikahu, koji predstavlja dio njegovog vakufa, susrećemo se sa radovima našeg najvećeg živućeg arhitekte svjetskog renomea, akademika Zlatka Ugljena. Predstavljen nam je onaj dio njegovog opusa koji dokumentira njegove projekte u Sarajevu i saradnju s Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovni - rekao je.
Dodao je kako akademik Ugljen potvrđuje da ideja lijepog ima centralno mjesto u islamu, te da se i u jeziku savremene arhitekture ta ideja može kreativno izraziti.
- Izvanredni projekti akademika Ugljena, u susretu tradicije i savremenosti, na najljepši način nastavljaju misiju Gazi Husrev-bega i snaže ideju kulture grada u historiji islama i Bosne i Hercegovine - poručio je Kavazović.
Autorica izložbe prof. dr. Aida Abadžić-Hodžić je kazala da izložba predstavlja uvid u manji segment iznimno velikog opusa akademika Ugljena.
- Meni je bilo vrlo važno da probam sagraditi most između dvije velike ličnosti u historiji Bosne i Hercegovine, između Gazi Husrev-bega i akademika Ugljena. Obojica su, na neki način, definisali razvoj Sarajeva, kao duhovnog, vjerskog, naučnog i kulturnog centra, jer su sve te teme prisutne u opusu akademika Ugljena - navela je Abadžić-Hodžić.
Na izložbi je predstavljeno osam projekata, a šest se tiču saradnje sa Islamskom zajednicom.
- Dva se tiču projekta Bijele tabije u Sarajevu, te je prvi put predstavljena zgrada Rijaseta na Kovačima. Prvi put su predstavljene i makete Bijele tabije te Aga Kanova nagrada, koju je Ugljen dobio 1983. godine za projekat Bijele džamije u Visokom - objasnila je Abadžić-Hodžić.
Mirza Hasanefendić, akademski grafički dizajner i tehnički saradnik za realizaciju izložbe, je naveo da se na izložbi nalaze 43 plakata.
- Od toga je je deset jako velikog formata, to su plakate koje predstavljaju tehničke crteže, 3D modele, nacrte i osnovne podatke - pojasnio je.
Dodao je da je projekat Bijele džamije u Visokom specifičan zbog igre svjetla u prostoru, te da se u toku dana može vidjeti kako sunčeve zrake idu u džamiju.
- To je snimljeno video kamerom, u 360 stepeni. To je snimano 12 sati a onda ubrzano 400 puta. To smo snimili i prikazali smo ubrzani prolazak svjetlosti kroz enterijer džamije. Također, prvi put imamo virtuelne naočale, koje posjetitelji mogu probati i dobiti dojam da stoje u Bijeloj džamiji i osjete dojam tog prolaska svjetla - rekao je Hasanefendić.
Manifestacija "Dani Gazi Husrev-begovih hajrata" koja traje do 5. oktobra, organizira se u povodu 500. godišnjice imenovanja Gazi Husrev-bega za namjesnika Bosne.
U okviru ove manifestacije već sljedeće sedmice, 22. septembra 2021. godine, u terminu od 9.00 do 18.00 sati, u Kuršumliji medresi i auli Gazi Husrev-begove biblioteke bit će postavljena izložba "Gazi Husrev-beg i njegovi hajrati - pola milenija u službi dobra."
Ova izložba će biti otvorena do 5. oktobra 2021. godine. Također, u Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke, u srijedu, 22. septembra 2021. godine, bit će održan i naučni skup "Uloga i značaj Gazi Husrev-bega u historiji Bosne i Hercegovine", u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke, Historijskog arhiva Sarajevo, Instituta za historiju i Orijentalnog instituta.
(Rabija Arifović/Preporod.info)
