Dani Gazi Husrev-begovih hajrata - Reisu-l-ulema: Projekti akademika Ugljena nastavljaju misiju Gazi Husrev-bega
- Sarajevo je grad koji u svojoj urbanoj vizuri čuva živim slojevite tragove različitih kultura i historijskih promjena, a temelji njegovog urbanog razvoja uspostavljeni su upravo vakufnamama Gazi Husrev-bega, koji je na ove prostore došao prije pet stotina godina i uspostavio izgradnju, djelovanje i održavanje institucija vjerskog, duhovnog, naučnog, ekonomskog i javnog života, koje neprekinuto djeluju i danas – izjavio je danas u Sarajevu reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović.
On je u Gazi Husrev-begovom hanikahu svečano otvorio izložbu "U blizini Gazi Husrev-bega: tradicija i savremenost u arhitekturi Zlatka Ugljena", autorice prof. dr. Aide Abadžić-Hodžić. Ova izložba jedan je od sadržaja manifestacije "Dani Gazi Husrev-begovih hajrata", kojom se obilježava 500. godišnjica imenovanja Gazi Husrev-bega za namjesnika Bosne.
- Građenje je u islamskoj kulturi i civilizaciji izraz pobožnosti, a ona je najvjerodostojnije došla do izražaja u instituciji vakufa. Kultura islama manifestirala se, u svom historijskom širenju, upravo u izgradnji gradova i oblikovanju gradskog načina života. Transformirajući Jesrib u Medinu, poslanik Muhammed, a.s., definirao je gradske odnose znamenitim «Medinskim ustavom», u kojem je suživot različitih religijskih zajednica postavljen u sam temelj društvenih odnosa. Na tom principu su utemeljeni svi veliki gradovi islamske civilizacije i svoju snagu i vitalnost su crpili upravo iz snage onog objedinjujućeg faktora, promovirajući različitost kao generator razvoja društvenih odnosa - kazao je reisu-l-ulema.
Podsjetio je da je Gazi Husrev-beg, kao veliki vakif, bio vizionar u svome vremenu, o čemu će ovih dana biti riječi u različitim sadržajima spomenute manifestacije.
- Danas, na ovoj izložbi u Gazi Husrev-begovom hanikahu, koji predstavlja dio njegovog vakufa, susrećemo se sa radovima našeg najvećeg živućeg arhitekte svjetskog renomea, akademika Zlatka Ugljena. Predstavljen nam je onaj dio njegovog opusa koji dokumentira njegove projekte u Sarajevu i saradnju s Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovni. Od Bijele džamije u Visokom, za koju je nagrađen prestižnom Aga Khanovom nagradom 1983. godine, pa do projekta za upravnu zgradu Rijaseta Islamske zajednice Bosne i Hercegovine na Kovačima u Sarajevu, akademik Ugljen potvrđuje da ideja lijepog ima centralno mjesto u islamu, te da se i u jeziku savremene arhitekture ta ideja može kreativno izraziti - kazao je reisu-l-ulema na otvaranju izložbe.
Na kraju je poručio kako izvanredni projekti akademika Ugljena, u susretu tradicije i savremenosti, na najljepši način nastavljaju misiju Gazi Husrev-bega i snaže ideju kulture grada u historiji islama i Bosne i Hercegovine.
(MINA)
