Oro o ocu Nedžadu Ibrišimoviću: Težio je da napravi čudo

- Njegova literatura sigurno nije do kraja i kako treba iščitana, a sve što je pisao, pisao je sa smislom. Njegove rečenice su prava čitalačka gozba - izjavio je Oro Ibrišimović, sin rahmetli Nedžada Ibrišimovića.

U razgovoru za Preporod.info povodom desete godišnjice smrti Nedžada Ibrišimovića, velikana naše književne i kulturne prakse, podsjetili smo se da ljudska ostavština svjedoči i nakon prestanka života.

Nedžadova djela svjedoče o njemu i ponosan sam kada čujem komplimente o ocu i njegovom radu, kazao je na početku naš sagovornik.

- Nedžad je bio perfekcionista i šta god da bi radio, trudio se da bude jedinstven, ispravan i potpuno posvećen. Bavio se umjetnošću i težio da napravi čudo, a, je li to napravio, drugi će to otkrivati kroz njegova djela. Krasila ga je iskrenost i dobrota, ali je bio i veoma strog kada je pisao, slikao ili vajao, tu nije smjelo biti greške. Nas djecu je naučio uljudnosti i finom ponašanju, naučio nas je da cijenimo i poštujemo druge i drugačije, da kad nešto radimo budemo, pa makar, najbolji - ispričao je Oro, dodavši da je sada na porodici velika odgovornost da održi i predstavi javnosti sve što je Nedžad radio i stvarao.

Dodao je kako je odrastao uz zvuk pisaće mašine, dok mu je Nedžad čitao dijelove knjiga koje je pisao i pri tome objašnjavao smisao.

- Sigurno radi te "pomoći" imam šire i veće vidike, imaginaciju, percepciju i razumijevanje. Mnogo toga koristim u svakodnevnom životu i mogu reći da mi puno pomaže. Od svih knjiga koje je napisao, nekako mi je najbliža "Vječnik" i njegov nastavak "El-Hidrova" knjiga. "Vječnika" sam pročitao desetak puta i svaki put sam ga doživio drugačije. To je knjiga mudrosti i tolike širine, da mi je pomogla da se spojim sa svjetskim intelektualcima i da sa njima razgovaram o knjizi i bosanskohercegovačkoj književnosti - rekao je.

Porodica je danas aktivno uključena u izdavaštvo, prisutni su u medijima i manifestacijama posvećenim Nedžadu.

- Dok je bio živ trudio sam se što manje isticati da sam mu sin, ali nakon preseljenja, jednostavno moram to potencirati jer smo kao porodica aktivno uključeni u promovisanje njegovog imena i djela. Ono što me iskreno raduje je to da su nam sva vrata otvorena kad se spomene njegovo ime, a ostavio nam je velika i kapitalna djela s kojima smo ravnopravni sa drugim svjetskim kulturama. Na nama svima ostaje da to s ponosom prezentiramo svijetu - smatra on.

Podsjetili smo se na Nedžadovo književno djelo, od prve pripovjedačke zbirke "Kuća zatvorenih vrata" pa sve do romana "Vječnik" i "El-Hidrova knjiga", kojima se zatvara gotovo pola stoljeća dug književni rad autora. Neke od svojih poruka Nedžad je izdvojio u knjizi "Ruhani i šejtani inspiracija", koju je porodica 2013. godine dopunila i reizdala, a kako nam je Oro rekao, možemo očekivati i novo izdanje sa važnijim intervjuima.

- Ta se knjiga mnogim njegovim protivnicima nije svidjela pa su je pokušavali na sve moguće načine obezvrijediti i zaustaviti, ali na našu sreću, ta knjiga je našla mjesto u mnogim kućnim bibliotekama širom Bosne i Hercegovine, ali i dalje. Planiramo opet napraviti novo izdanje sa važnijim intervjuima od 2004. pa do posljednjeg 2011. Vjerujem da se mnogi tome raduju i s nestrpljenjem očekuju- rekao nam je Oro.

Posebno je naglasio da Nedžadova riječ nije dovoljno iščitana.

- Nažalost, kod nas se vrlo malo čita, a i kad se čita onda je to nešto jednostavno. Naši ljudi vole da im neko sa strane kaže ovo je dobro i da se oni okrenu tome. Nedavno slušam jednu stranu kulturološku emisiju o Šekspiru kako s ponosom ističu kako je "težak" i kako se trude da ga čitaju, predstave kroz predstave, a kod nas pojedini profesori svojim studentima govore kako je Nedžad težak pisac i da ga preskoče, da uzmu nešto lakše za čitati i razmišljati. Njegova literatura sigurno nije do kraja i kako treba iščitana, a sve što je pisao je pisano sa smislom. Njegove rečenice su prava čitalačka gozba - ocijenio je.

Povodom desete godišnjice smrti Ibrišimovića, na sceni Bosanskog kulturnog centra (BKC) Tuzla, premijerno će biti izvedena predstava "Kuća bez vrata". Naziv predstave, za koju dramaturgiju i režiju potpisuje Gradimir Gojer, nosi naslov prema jednoj od Ibrišimovićevih poznatih knjiga i poznatih proza. Porodica je od samog početka uključena u projekat. 

- Tu su BKC, Hari Ejubović i Hazim Mujčinović, zatim naš dugogodišnji prijatelj Gradimir Gojer koji i ponajbolje poznaje Nedžadov rad i čiju predstavu s nestrpljenjem očekujem. Program u BKC-u će biti raznovrsan, pa će osim predstave biti i izložba skulptura i slika, kao i književno veče posvećeno Nedžadu. Odličan i golem posao su uradili dragi prijatelji iz Tuzle i ovom prilikom im se zahvaljujem. Možda mu je prije petnaest godina u Tuzli učinjena nepravda kada mu nisu dodijelili nagradu za Vječnika, ali sada Tuzla i BKC pokazuju svoju ozbiljnost i na grandiozan i poseban način obilježavaju desetu godišnjicu smrti -naveo je on.

Nedžad je volio Bosnu i svoj narod, mnogo je dao za državu i ništa nije tražio zauzvrat, naglasio je Oro na kraju razgovora.

- Trebat će mnogo vremena da Bosna iznjedri ovakvog umjetnika poput Nedžada. Ostavio je brojne poruke, a preporučujem da čitamo i da poštujemo svoje. Nedžad je jednom napisao "Čini mi se, nažalost, da Bošnjak poznaje samo svoj, lični interes a da nema sluha za svoj opći interes, pa otuda izgleda kao da gleda u zemlju, da ne vidi ništa oko sebe, iza sebe, ispred sebe i iznad sebe. Tako bih volio da Bošnjaci posegnu za nečim velikim, za nekim golemim pregnućem, jer znam da u svojoj duši imaju snage za to". Eto nam poruke i zadatka - poručio je Oro Ibrišimović, sin rahmetli Nedžada Ibrišimovića.

(Rabija Arifović/Preporod.info)