Pravni ekspert Nedim Ademović: Na sceni je ustavni spor unutar institucija BiH

- Građani RS-a ne shvataju ili ne žele da shvate da Bosna i Hercegovina niti može biti dezintegrisana politikom SNSD-a i njegovih satelita, niti RS može postati bilo šta više od entiteta. Zašto se adresiram na građane? Namjerno to radim, jer Milorad Dodik, duboko vjerujem, zna itekako da je to tako i da su priče o samostalnosti RS samo puka manipulativna retorika - poručio je u intervjuu za Preporod.info prof. dr. Nedim Ademović, advokat i pravni ekspert za ustavno parvo Bosne i Hercegovine.

U razgovoru za naš portal govorio je i o Zakonu o zabrani negiranja genocida i veličanju ratnih zločinaca, blokadi državnih institucija, Ustavu i ustavnim odredbama i rješenjima, te prokomentirao odluke člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika koje se tiču rada državnih institucija.

Analizirao je i Dodikovu izjavu da se neće odazvati Tužilaštvu BiH na saslušanje zbog nepoštivanja i neprihvatanja Zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida. 

Preporod.info: Nakon donošenja Zakona o zabrani negiranja genocida i veličanja ratnih zločina i zločinaca u BiH, blokiran je rad državnih institucija. Ta situacija traje mjesec, a po ponašanju političkih predstavnika iz RS-a, mogla bi i dalje biti nastavljena. Poštovani doktore Ademović, kao advokat i ekspert za ustavno pravo BiH, šta mislite do kada država BiH i njeni građani "mogu biti taoci" takvih odluka? Šta Ustav BiH predviđa, u čemu je rješenje? 

Ademović: Ustav BiH ne predviđa ništa konkretno za ovakvu situaciju. Vi znate vrlo dobro da je naš Ustav jedan kratak, programski tekst koji sadrži samo osnovne principe ustavnopravnog uređenja BiH. Tekst nije detaljan ni po jednom pitanju. To je, naime, bio minimum koji je mogao biti usvojen u Dejtonu. Doduše, Ustav propisuje da je BiH "pravna država", a nefunkcionalnost ove vrste nije, naravno, odraz pravne države. No, niti u Ustavu BiH, niti u državnim zakonima ne postoje jasno normirane pravne posljedice opstruktivnog djelovanja javnih dužnosnika. Ispada da je to za sada samo stvar političke, a ne i pravne odgovornosti. Shodno tome, na nivou teorije, trenutno vidim spas samo u građanskom aktivizmu, traženju političke odgovornosti od strane građana. Međutim, svi znamo da su građani generalno pasivni, čak i oni koji su navodno zainteresovani da BiH bude funkcionalna pravna i demokratska država.   

Preporod.info: S obzirom na to da nema sjednica i da ne rade institucije, kakvu štetu je prouzrokovala ova situacija od strane predstavnika iz RS-a? Kako te blokade mogu biti sankcionisane?   

Ademović: Prije svega, nisu ovo predstavnici iz RS-a! Ovo su državni javni dužnosnici, koji su samo izabrani sa teritorije RS-a, kao jedne izborne jedinice. U svakoj složenoj državi, kao što je BiH, onog momenta kada jedan građanin iz jedne izborne jedinice, po nekom sistemu, bude izabran u državne institucije, on prekida svaku vezu sa tom izbornom jedinicom u smislu njenoj pripadnosti i postaje državni javni dužnosnik. On tada predstavlja isključivo državu i odgovara samo državi. To su članovi državnog Predsjedništva, to su zastupnici Parlamenta BiH ili izvršnih organa. Stoga, po Ustavu BiH, ne predstavljaju oni tamo nikakve interese RS-a, već, u principu, državne interese. Samim tim, ti ljudi, svojim bojkotom rada, direktno zaustavljaju državu i njene interese. To su anti-državni elementi. Po meni lično, bez obzira što postoji deficit u eksplicitnom normiranju odgovornosti, ovo je klasična zloupotreba položaja. Svjesno se nanosi šteta državi u funkcionalnom smislu. No, nisam siguran da postoji raspoloženje u tužilačkim organima da se to tumači na ovaj način. Stoga, opet se vraćamo na političku odgovornost i građane. 

Preporod.info: Rad države blokira i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Ukoliko Dodik nastavi blokirati rad Predsjedništva i donošenje bitnih odluka, može li biti smijenjen sa funkcije koju obnaša? Šta po tom pitanju definiše Izborni zakon u BiH? Jesu li se ranije događale slične situacije, na koji način su one rješavane? 

Ademović: Ustav BiH apsolutno ne propisuje odgovornost članova Predsjedništva. Po Ustavu BiH, to je nenormirano područje. Također, ni Izborni zakon BiH ne propisuje proceduru smjene člana Predsjedništva. Stoga, naš Ustav BiH malo odstupa od drugih ustavnih tekstova u kojima je, u većini slučajeva, bez obzira što šef države uživa direktni, tj. nesporedni građanski legitimitet, ipak, propisana procedura razrješenja ukoliko predsjednik preduzima aktivnosti zbog kojih mora biti sankcionisan.

Stoga, po našem pravnom sistemu, ispada da je član Predsjedništva BiH nedodirljiv u smislu javne funkcije. Naravno, ovo što radi Milorad Dodik nije prvi put niti je jedini od Dejtona do danas. Često se blokada koristi kao političko sredstvo izražavanja negiranja postojanja države ili za interesno potkusurivanje. Nastavak rada se uslovljava ustupcima. To su klasične političke ucjene. Doduše, prije je takvih devijantnih ponašanja bilo manje, jer je međunarodna zajednica, naoružana Bonskim ovlastima, uvijek bila korektiv. Sada ni toga nema, pa je češća pojava da neko neće da odlučuje ili odnosi odluke u državnim institucijama.

Preporod.info: Izbornim zakonom u BiH definisano je da o postojanju trajne nesposobnosti za vršenje funkcije člana Predsjedništva BiH odlučuje Ustavni sud BiH. Možete li se na tu odredbu Izbornog zakona fokusirati, pojasniti nam, te reći ko može i na koji način pokrenuti spor pred Ustavnim sudom? 

Ademović: Nesposobnost za rad nije nevoljnost za rad ili opstrukcija rada. Kada se u pravu govori o "nesposobnosti za rad" misli se uvijek na psiho-fizičku kapacitiranost za obavljanje određene funkcije. To nije ovdje situacija. Svi ovi javni dužnosnici iz RS-a su i te kako sposobni, ali neće da rade. Stoga, Ustavni sud BiH nema po tom osnovu ovdje što da radi.

Međutim, kad već spominjete Ustavni sud BiH, ja ne bih izbjegao pokretanje postupka pred Ustavnim sudom BiH, ali po jednom drugom osnovu.

Naime, po mom dubokom uvjerenju, ovdje se radi o ustavnom sporu unutar institucija BiH, znači o tzv. organskim sporovima. Uvjeren sam da bi se ova situacija opravdano mogla definisati kao spor javnih dužnosnika koji ne opstruiraju rad sa onim koji opstruiraju. Bitno bi bilo da Ustavni sud BiH dadne svoje mišljenje da li je ova opstrukcija ustavna ili ne! Pa, i kada radnici štrajkuju, čime izražavalju svoje mišljenje, ali de facto opstruišu rad, sud zna zabraniti takav štrajk. Što bi ovdje bilo drugačije? Štaviše, mislim da za Ustavni sud BiH ne bi bilo ni teško definisati mjere u cilju zaštite principa pravne i demokratske države.

Jer, bitno je doći do papira koji će oduzeti svaku vrstu, a posebno, ustavnog legitimiteta ovoj opstrukciji, čak i po cijenu da još jedna odluka Ustavnog suda BIH ne bude izvršena.  

Preporod.info: Dodik je zbog negiranja genocida pozvan na saslušanje u Tužilaštvo BiH. On to ne želli uraditi i prijeti raspadom BiH. Kako treba sada da postupe državni organi? 

Ademović: Gospodin Dodik će morati da se odazove, na jedan ili drugi način. U tom smislu, on ne uživa više prava od bilo kojeg drugog građanina. Po pravu Bosne i Hercegovine, član Predsjedništava čak ne uživa ni imunitet od krivičnog gonjenja.

Stoga, ako Tužilaštvo BiH traži, a traži kako iz medija saznajemo, morat će se odazvati. Naravno, ne možemo zanemariti faktičku situaciju na terenu i praviti se da ona ne postoji. Ja vjerujem da postoji jedan dio instruisanih entitetskih policijskih snaga koje bi se, možda, i sukobile sa snagama SIPA-e ako bi ova imala nalog od Tužilaštva da se gospodin Dodik privede radi saslušanja. To se mora izbjeći, jer bi šteta bila veća od koristi prisilnog provođenja procesnih radnji te vrste, makar to bio i Milorad Dodik. Tu treba biti mudar. 

Preporod.info: Kako gledate na aktivnosti iz RS-a, te osporavanje odluka visokog predstavnika? Koji su mehanizmi Ureda visokog predstavnika (OHR) kada je aktuelna situacija u pitanju? 

Ademović: Iskreno, mislim da ne postoje aktivnosti protiv visokog predstavnika, osim verbalnih negodovanja i političke nekorektnosti. Naravno, postoje aktivnosti protiv BiH i njenih organa, ali ne protiv institucije visokog predstavnika. Mislim da je institucija visokog predstavnika u BiH opet dobila na pravnom i političkom značaju, i to upravo djelovanjem političkih snaga iz RS-a, a posebno g. Milorada Dodika, kao centralne figure. Ukoliko se ovo nastavi, visoki predstavnika će nastaviti svoje djelovanje putem korištenja Bonskih ovlaštenja. Ona su još na snazi i nikada nisu stavljena van snage, osim što je postojao  međunarodnopolitički konsenzus da se ne koriste. Data je šansa domaćim igračima, koju su akteri propustili i prokockali, uglavnom zaslugom pogrešne, nepametne politike javnih dužnosnika koji dolaze iz RS. Uloga visokog predstavnika će jačati i ne isključujem korištenje bilo koje mjere iz široke palete koja stoji na raspolaganju, uključujući mjere protiv pojedinaca.

Preporod.info: Ukoliko se ova situacije ne riješi uskoro, šta nas čeka?

Ademović: Ne možemo likovati što se visoki predstavnik izdiže ponovo kao centralna figura ustavne moći. To je tužno za Bosnu i Hercegovinu, to je odraz njene nefunkcionalnosti, to je čini državom čiji napredak zavisi od međunarodnog intervencionizma. No, izgleda da će to tako ostati, jer građani u RS ne shvataju ili ne žele da shvate da BiH niti može biti dezintegrisana politikom SNSD-a i njegovih satelita, niti RS može postati bilo što više od entiteta. Zašto se adresiram na građane? Namjerno to radim, jer Milorad Dodik, duboko vjerujem, zna i te kako da je to tako i da su priče o samostalnosti RS samo puka manipulativna retorika.

Ali, dok građani RS žive u teškom siromaštvu, izolovani, nesigurni, neprosvijećeni, bez perspektive, dotle Milorad Dodik leti na rođendane državnim helikopterima. Prema tome, odgovor na Vaše pitanje zavisi od perspektive iz koje gledate BIH: običnog obespravljenog građanina ili partokratskih predatora koji su oteli državu i njene resurse.

Preporod.info: Možete li se osvrnuti na Zakon o zabrani negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca? 

Ademović: To je jako dobar zakon. Lex Inzko, kako ga ja zovem, jedna je od boljih stvari koja se desila našoj državi u posljednjoj deceniji. Nije to nikakva, kao se to može često čuti u javno prostoru, civilizacijska odluka. Daleko od toga. To je, možda, samo pokušaj da se malo približimo evropskoj civilizaciji 21. vijeka. Međutim, zakon je dobar jer će, ipak, donijeti malo pravnog mira u državi, manje će se zagađivati javni prostor, građani će biti manje manipulisani međusobnim optuživanjem na nacionalnoj, etničkoj i vjerskoj osnovi. Bit će, naravno, tu i tamo, nekih provokacija, zaobilaženja zakonskih zabrana, kukavičkih poteza, ali generalno, Zakon je dobar za naše građane, za sve građane, u cijeloj BiH. Na kraju-krajeva, ovaj Zakon štiti i tekovine Drugog svjetskog rata koje su istinska vrijednost. Malo ćemo odahnuti svi od quasi-ideologa i mutikaša.

Naravno, ja se nadam da će cjelokupna pravnička profesionalna zajednica uraditi kredibilne napore da se upozna sa komparativnom evropskom praksom primjene sličnih zakona. BiH je samo jedna od desetak država u Evropi koje propisuju krivične kazne za negiranje sličnih vrijednosti, kao što je holokaust. I Rusija je 2014. godine uvela kažnjivost za negiranje uloge Rusije u Drugom svjetskom ratu, naprimjer. Stoga, moramo udahnuti ovom Zakonu od samog početka istinski život, tj. implementaciju na terenu.

(A.N./Preporod.info)