Bea Balta-Manjgo: Pisanje pjesama je nešto što ili imaš ili nemaš u sebi
Piše: Sanadin Voloder
U sklopu manifestacije Mostarsko ljeto, početkom jula je predstavljena knjiga poezije mlade mostarske autorice Bee Balta-Manjgo pod nazivom “Recidiv”. Pored autorice o knjizi su govorili mr. Fatima Trbonja i Amila Mahmić.
Bea Balta-Manjgo (1987) je završila Fakultet humanističkih nauka u rodnom gradu, odsjek Bosanski jezik i književnost. Pohađa Master studij iz iste oblasti. Svoju poeziju je objavljivala u zbornicima, online časopisima i književnim portalima. Nastavnica je bosanskog jezika u OŠ Mustafa Ejubović – šejh Jujo. Učestvovala je u brojnim kulturnim događanjima, književnim promocijama i čitanjima poezije. “Recidiv” je njena prva pjesnička zbirka u kojoj je sumiran rad star deceniju i više.
“Recidiv je produkt nadanja, strahova, boli, ljubavi. Minuli su to dani koji u hladnim i šuštavim noćima, znaju da se vrate. Rađala sam te deset i više godina. Odavno si trebala ugledati svjetlo dana, ali si čekala i rasla... zajedno sa mnom. Stajala uz mene kao obljubljeni teret na ramenima što se posesivno čuva i ne želi dati drugima. Ipak, zahvaljujući onima koji žele da te čitaju, puštena si da od mene odeš. Dobila si izgled, oblik i godove za vječnost. Hvala njima zbog kojih postojiš.”, piše, između ostalog, autorica u uvodu knjige.
„Poezije iskrenih emocija i širokopoteznih razmatranja, Bea, pozitivno pomaknutom direktnošću izraza na pomalo mekan i blag, ali nikako indiferentan način, oslikava slike svog svijeta i svijeta u kojem živi, ponekad na ekspresivni, a ponekad i na impresijski način što pjesme čini još dojmljivijim. Potom ulazi u njih, naglašava bitno, precizno ih secirajući i udišući im život, prijeko potreban za pronalaženje čitatelja u pjesmama i za njihovo razumijevanje istih“, zapisao je Stjepan Bajić u maju 2014. godine u Ciklusu živih Pjesnika.
Pjesnici se rađaju
Talenat u kombinaciji s trudom i radom uz podršku mentora u svakom poslu daje rezultate. Kad je u pitanju poezija, naša sagovornica ističe, da se pjesnici rađaju i da ne postoji mentor koji te može naučiti kako pisati ukoliko „to nešto“ prirodno ne posjeduješ.
– Uloga mentora jeste bitna, ali ipak smatram da je talenat presudni faktor. Pisanje pjesama je, kao i svaka druga umjetnost, nešto što ili imaš ili nemaš u sebi. Smatram da ne postoji mentor koji te može naučiti kako pisati ukoliko „to nešto“ prirodno ne posjeduješ. Naravno, dobar mentor će te usmjeriti, naučiti možda sažimanju teksta, strukturi, izoštriti pjesničko čulo... ali pjesnici se rađaju. Ja mentora nisam imala i to se možda osjeti u mojoj prvoj zbirci koja je dijelom ostala u svom izvornom obliku, nebrušena. Takva je ostavljena namjenski jer sam htjela, s obzirom da je u njoj skupljen desetogodišnji rad, da bude pokazatelj vlastitog rasta. Ipak, na neku kreativnu radionicu pisanja bih rado otišla, zbog novih iskustava i saznanja. Također bih isto preporučila i onima koji pišu, a možda nemaju hrabrosti da svijetu pokažu to što rade. U tom slučaju mentor može imati veliku ulogu – kaže za Preporod.info Bea Balta-Manjgo.
Budućnost novih generacija je dijelom odraz nas koji smo ih učili
Biti edukator danas uistinu spada u najzahtjevnije profesije, jer pred nastavnike je postavljeno toliko izazova i ako se ne trudiš da se uhvatiš ukoštac s njima, sve ide silaznom putanjom smatra Balta-Manjgo.
– Obrazovanje je, nažalost, na poprilično niskim granama i to je nešto protiv čega se uistinu moramo boriti. Izazovi su ogromni, ali ja sam neko ko svoj poziv živi. Stoga se svakodnevno trudim naučiti nešto novo, biti u toku, komunicirati sa svojom djecom i osluškivati ih... zarad boljeg nastavnog procesa i njihovog sutra. U konačnici, njihovo sutra je dijelom odraz nas koji smo ih učili – dodaje Balta-Manjgo.
Digitalizacija i društvene mreže uzimaju mnogo vremena djeci i udaljuju ih od čitanja, ali s druge strane nude neograničene mogućnostima prosvjetnim radnicima da nastavni sadržaj učenicima predstave na kreativniji način.
– Kažu da djeca danas ne čitaju, i lagala bih kad bih rekla da razvoj tehnologije nije doprinio tome, ali to također znači da se i mi, nastavnici, trebamo staviti u poziciju onoga koji se bori s tim. Izazovi i jesu tu da ih prevazilazimo, zar ne?! Časovi lektire moraju biti interesantni, drugačiji, ne možemo više raditi po šablonu i insistirati isključivo na temi, ideji i karakterizaciji likova. Djecu treba učiti da misle, da razvijaju svoj kritički stav, da govore... a časovi lektire (i književnosti uopće) su najpogodniji za takvo nešto. Također, ne trebamo bježati od onoga što nam vrijeme donosi. Audio knjige, e-knjige, pa i književni blogovi... sve su to benefiti današnjeg doba. Treba ih iskoristiti. Pravu knjigu, naravno, ništa ne može zamijeniti, ali ovo su dobre alternativne ideje. Mi trebamo rasti zajedno s djecom, drugog načina danas nema – dodaje Balta-Manjgo.
Književni blogovi
Mostar, odnosno Hercegovina su nekad imali nekoliko manifestacija posvećenih književnosti gdje su se mladi talenti mogli predstaviti i stjecati znanja i iskustva. Novim generacijama su blogovi i društvene mreže dostupne platforme gdje mogu predstaviti svoj rad.
– Mostar je oduvijek slovio kao grad kulture, posebno grad književnosti i pjesme. Baš na nedavnoj promociji zbirke, govorila sam o tome kako mi je ponekad žao što se ovaj grad danas želi predstaviti isključivo kao „grad-slučaj“. Na razvoju kulture se mora raditi mnogo, ali nije tačno da ne postoje ljudi koji se donkihotovski ne bore. Književni blogovi su jedna od savremenih platformi za predstavljanje autora. Prije godinu dana sam i sama pokrenula blog i trudim se da sadržaj koji nudim čitaocima bude zanimljiv i stručan, ali često i promoviram mlade i neafirmirane autore ako smatram da je ono što rade dobro i ako se uklapa u koncept bloga. Bezbroj je načina, potrebna je samo volja – zaključuje na kraju razgovora za Preporod.info Balta-Manjgo.
(Preporod.info)
