Edin Ramić: Pitanje povratka je pitanje budućnosti naše države

Međunarodni dan izbjeglica obilježava se danas, 20. juna. Procjene govore da u svijetu ima više od 70 miliona izbjeglica. To je dan kada se međunarodna javnost pokušava alarmirati i podsjetiti na patnje i težak položaj ovih ljudi. U Bosni i Hercegovini skoro 1,2 miliona ljudi je u protekloj agresiji bilo prisiljeno napustiti svoje domove. O statusu izbjeglica, njihovom položaju, problematici i budućnosti razgovaramo sa federalnim ministrom raseljenih osoba i izbjeglica Edinom Ramićem.

Razgovarao: Alem Dedić

Preporod.info: 20. juni obilježava se kao Međunarodni dan izbjeglica. U kakvom stanju se nalazi ova populacija u Bosni i Hercegovini 25 godina nakon rata?

Ramić: U situaciji smo da 25 godina nakon agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu još uvijek govorimo o značajnom broju naših građana koji imaju status raseljenih osoba odnosno izbjeglica. Podsjetimo se da je tokom agresije na našu domovinu skoro 1,2 miliona građana bilo prinuđeno da napusti svoja ognjišta i potraži utočište van domovine. Danas naših državljana ima u preko 100 država svijeta. Vlada Federacije BiH je prošle godine, na prijedlog Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica usvojila Strategiju Vlade Federacije BiH za saradnju sa iseljeništvom za period 2020. - 2024. godina. To je prvi put da se na nivou Federacije BiH institucionalno pristupa problematici izbjeglica koji žive van domovine.

Preporod.info: Ministarstvo koje predvodite stalno provodi projekte u čijem fokusu su izbjeglice i raseljena lica. Šta je prioritet Ministarstva u narednom periodu?

Ramić: Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica je u prethodnom periodu uložilo značajna finansijska sredstva u omogućavanje povratka raseljenih osoba i izbjeglica u prijeratna mjesta prebivališta. Svjesni smo problema sa kojima se susreću raseljene osobe i izbjeglice ma koliko dobru volju imali da se vrate na svoja ognjišta. Pored projekata obnove stambenih jedinica, Ministarstvo aktivno provodi politiku održivosti povratka što predstavlja značajan uslov da bi se ljudi vratili na svoje. Svakome ko želi da se vrati na svoja prijeratna ognjišta, to pravo mu je zagarantovano Aneksom VII Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ministarstvo nastoji da obezbjedi preduslove za takav povratak. Naravno, ekonomska održivost povratka sve više dolazi do izražaja, te su projekti izgradnje infrastrukture i projekti podrške zapošljavanju i samozapošljavanju u fokusu rada ovog Ministarstva. U te svrhe Ministarstvo godišnje izdvaja gotovo 19 miliona KM.

Preporod.info: Rok za zatvaranje kolektivnih centara u Federaciji BiH ističe naredne godine. Tim porodicama se grade nove stambene jedinice. Da li ćete uspjeti do 2022. godine zatvoriti kolektivne centre i da li ste pored pandemije koja je usporila radove imali dodatnih poteškoća u realizaciji ovog projekta?

Ramić: Projekat zatvaranja kolektivnih centara u Federaciji BiH se aktivno provodi već skoro punih sedam godina. Tu smo, uz pomoć međunarodnih partnera, prije svega Razvojne banke Vijeća Evrope i domaćih institucija, ponajviše Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, obezbjedili skoro 200 miliona KM u svrhu zatvaranja 121 kolektivnog centra na području cijele Bosne i Hercegovine, od čega ih je 93 u Federaciji BiH. Pandemija, koja je poremetila većinu društvenih procesa u proteklih više od godinu dana, je uticala i na realizaciju tog projekta te smo se susreli sa usporavanjem, a jedno vrijeme i sa potpunim zastojem u radovima na objektima. Naša su nastojanja da projekat završimo do kraja 2022. godine, kako je planirano, uz veliki trud naših službenika, firmi koje izvode radove te općina i gradova sa kojima sarađujemo na tom projektu.

Preporod.info: Možete li nam prenijeti reakcije ljudi kada iz kolektivnog centra pređu u nove stanove? Koliko im znači kada više od dvije decenije napuste kolektivni centar?

Ramić: Onaj ko nije iskusio šta znači provesti godine života, a neki i decenije, u kolektivnom centru, teško da može razumjeti kakav je to osjećaj preći u stan koji će imati samo za sebe i članove svoje porodice. Nažalost, imajući u vidu protok vremena, određen broj naših raseljenih osoba i izbjeglica nisu dočekali da se vrate na svoje ili da barem imaju stan u kojem će provesti svoju starost u miru. Zatvaranje kolektivnih centara ima poseban značaj za njihove dosadašnje korisnike, jer će konačno imati životnih prostor neovisan od drugih. Njihova sreća i zadovoljstvo prilikom preuzimanja ključeva novih stanova nema kraja i to se može sa njima samo doživjeti, ali nikako i opisati.

Preporod.info: Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica finansira poboljšanje pronatalitetne politike, ali i stipendira učenike i studente sa područja manjeg bh. entiteta. Koliko su važni ovakvi projekti te koliko je bitno ustrajavati na njima?

Ramić: Biološki opstanak povratnika na područjima manjeg bosanskohercegovačkog entiteta je od krucijalnog značaja za budućnost ove države. Četvrt vijeka je prošlo od završetka agresije i mi sad imamo nove generacije koje žive na tom području, obrazuju se, zasnivaju porodice, pokreću poslove i to je nova stvarnost na koju moramo obratiti dodatnu pažnju. Podrška obrazovanju učenika i studenata znači podrška njihovom ostanku na svome u budućnosti. Mi već sada imamo značajan broj mladih ljudi koji su završili fakultete, osnovali porodice, pokrenuli vlastite biznise i žele živjeti od svog rada. Dosta takvih mladih ljudi podržava i naše Ministarstvo pomažući im u napretku i razvoju njihovih poslova. Podrška Ministarstva u narednom periodu će biti nastavljena i dalje u pravcu stipendiranja učenika i studenata te podrške natalitetu i ekonomski održivom povratku.

Preporod.info: Da li smo, kao država, narod, kao društvo mogli učiniti više da proces povratka bude bolji i uspješniji?

Ramić: Sigurno da jesmo. Posebno u godinama nakon agresije kada smo imali mnogo veću pažnju i podršku međunarodne zajednice i finansijskih institucija na polju organizacije povratka. Više je faktora koji su negativno utjecali na proces povratka i takve posljedice i dalje traju. Primjera radi, diskriminacija povratnika Bošnjaka u manjem bosanskohercegovačkom entitetu i onemogućavanje obrazovanja na bosanskom jeziku ima dugoročne posljedice na povratnike i njihovo nastojanje da ostanu tamo odakle su bili silom protjerani. Uprkos svemu, pored svih izazova sa kojima se susrećemo, proces povratka ide u pravcu realizacije Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma. Naša nastojanja u tom pravcu su svakodnevna i ovo ministarstvo će nastaviti aktivnosti na polju povratka raseljenih osoba i izbjeglica uz podršku institucija Federacije Bosne i Hercegovine, države Bosne i Hercegovine i međunarodnih partnera.

(Preporod.info)