Trideset godina kulturno-vjerske manifestacije Dani Hasana Kaimije

Osamnaesti po redu Dani Hasana Kaimije održat će se od 07.6. do 13.6. ove godine. Iako je zbog epidemiološke situacije program reduciran manifestacija Dani Hasana Kaimije pravo je osvježenje i ove godine u Podrinju. Program će početi u ponedjeljak press konferencijom u Gazi Turali-begovom vakufu u Tuzli, a tradicionalno, organizatori manifestacije su Muftijstvo tuzlansko i Medžlis Islamske zajednice Zvornik.

Prošlogodišnja manifestacija Dani Hasana Kaimije nije održana zbog toga što je u vrijeme totalnog zatvaranja trebalo planirati, ugovoriti i realizirati javne skupove. Slično je bilo i ove godine. Naime, pripreme traju više od dva mjeseca. Ipak smo odlučili da se manifestacija održi, u uslovima važećih epidemioloških mjera. To je bila, ne teškoća, nego novi izazov. Prilagodili smo se trenutnim epidemiološkim uslovima. Bit će manje događaja nego ranijih godina. Ipak, oni će biti dostupni preko modernih načina kominiciranja. Može se kazati da je to jedno novo iskustvo – kaže za Preporod.info Mustafa Muharemović, predsjednik MIZ Zvornik i čovjek koji je od samih početaka jedan od organizatora manifestacije.
Manifestacija je, sigurno jedna od najkvalitetnijih u Bosni i Hercegovini, a zadržati kvalitet sve ove godine nije lahak zadatak. Muharemović ističe da je njihov cilj od samog početka bio da dostignu i održe visoke kriterije u izboru sadržaja i učesnika.

Motivaciju je teško riječima izraziti. Ona se nalazi u nama, u našoj želji da kroz manifestaciju budemo subjekt i akter pozitivne priče u Bosni i Hercegovini. Nije dobro da Bošnjaci u ovom dijelu Bosne i Hercegovine budu socijalna kategorija, nego da budemo aktivni učesnici u svim sferama društva – govori Muharemović.

Trideset godina od prve manifestacije

Kulturno-vjerska manifestacija Dani Hasana Kaimije prvi put je održana na proljeće 1991. godine.

Kroz tri decenije njenoga postojanja možemo pratiti jednu od najvažnijih bitaka bošnjačkog naroda za vlastiti opstanak. Pokrenuta je upravo u vrijeme kada su Bošnjaci izborili svoje pravo za slobodno manifestiranje vlastitog identiteta. Kroz Agresiju, Odbrambeni rat i postdejtonsku stabilizaciju mira, Manifestacija je bila autentičan odraz stanja u kojem se bošnjački narod nalazi, te vlastitih stremljena i vlastitih mogućnosti. Podrinjskim Bošnjacima Dani Hasana Kaimije mnogo su više od kulturno-vjerske manifestacije. U bosanskohercegovačkom entitetu sa privremenom srpskom većinom, Manifestacija Dani Hasana Kaimije je najveći kulturno-vjerski događaj – kaže za naš portal Mehmed Pargan, književnik i član organizacionog odbora.

Proces povratka u manji bh. entitet, smatra Pargan, ulazio je mnogo puta u krize, ali se uspjelo mnogo uraditi u tome procesu.
Obnovljne su porušene kuće, sagrađene srušene džamije, organizovan je život u skladu sa našim mogućnostima. Ali, sve vrijeme se imao dojam da smo povratnicima ostali dužni kulturne sadržaje. Suočili smo se sa jakim udarom na naš jezički identitet, na naš kulturni identitet. Iako Bošnjaci žive u tome entitetu, prava je rijetkost da se pojave na zvaničnim manifestacijama, koje organizuju gradske uprave. Pri tome, mi na Danima Hasana Kaimije ugošćavamo multietnički sastav umjetnika. Jer želimo da ova manifestacija odražava multietniču i multikulturalnu Bosnu. To je naš put. Tim putem bi se trebalo krenuti i u drugim mjestima, u gornjem Podrinju, u Semberiji, u Posavini, u Krajini itd. Bošnjaci imaju kapaciteta da organizuju slične manifestacije – smatra Pargan.

Važno je u ovom trenutku, ističe Pargan, napraviti strategiju, definisati kulturne politike i smjernice djelovanja. Mi nemamo pravo da Bošnjake, kojima je sve uskraćeno u tim mjestima, prepustimo slučaju.

Imamo naše institucije koje mogu inicirati, pomoći, pa čak i nositi određene projekte i manifestacije. Prije svega tu mislim na Preporod, ali i na Institut za jezik, Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca itd. Naravno, Islamska zajednica je stub na koji se uvijek svi mogu osloniti. Također, došlo je vrijeme da se državne i entitetske institucije usmjere u podršku kulturnom organizovanju. Znam da postoji jaka volja za podršku povratnicima sa nivoa Federalnog ministarstva za povratak. Možda bi bilo važno, u definisanju strategije djelovanja toga ministarstva, uključiti potrebe ljudi za kulturom. Jer i to je povratak – naglašava Pargan.

On ističe da je zahvaljujući Islamskoj zajednici i entuzijazmu jedne grupe ljudi, ova manifestacija osigurala svoje trajanje i ove godine se održava po 18. put.

Ništa nije jednostavno napraviti, ali u tome i jesu izazovi. Manifestacija je nekada održavana isključivo u Zvorniku, mjestu gdje je turbe uglednog šejha, pjesnika Hasana Kaimije. Danas se dio sadržaja održava čak i u Tuzli, a Manifestacija bi u perspektivi mogla da svojim sadržajima obuhvati još nekoliko gradova u Bosni i Hercegovini. Sve ove godine Dani Hasana Kaimije zadržali su visoke kriterije u organizaciji, potom u odabiru dobitnika Povelje za životno djelo i najboljeg pisanog djela, za koje se dodjeljuje nagrada 'Hasan Kaimija'. Takvim kursom Manifestacija će nastaviti i narednih godina i decenija. Uvjeren sam da će ona podstaći i druge, da kreiraju slične i još uspjelije kulturne događaje, koji će promovisati i jačati kulturni i vjerski identitet Bošnjaka – kaže Pargan.
Bogatstvo kulture i tradicije

Muharemović, takođe smatra da velike zasluge idu Islamskoj zajednici i da ona, Islamka zajednica za Podrinje čini više nego je to svojom misijom zadužena.

Vjerovatno da nismo dovoljno svjesni mnogo čega, a to pokazuje ukupno stanje u našem društvu. Kada je u pitanju svjesnot značaja naših velikana, dešavaju se neke promjene. Kroz nekoliko manifestacija i događaja rasvijetljene su važne ličnosti iz naše prošlosti. Nadam se da će odluka o ustanovljavanju Tezkiretname (program institucionalnog obilježavanja datuma rođenja ličnosti značajnih za islam, muslimane i Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini) saživjeti. Ako se realizira, naša će javnost imati prilike upoznati mnogo ljudi koji su nas svojim radom i borbom zadužili – kaže Muharemović.

Sa Danima Hasana Kaimije, smatra Muharemović, Bošnjaci Podrinja su pokazali i dokazali zrelost naroda. Sadržaji koji se iz godine u godinu održavaju su svjedočanstvo bogatstva naše kulture i tradicije.

Na taj način postižemo vlastito samopoštovanje, ali i poštovanje drugih. Skupovi koji su do sada održani su izrodili brojene ideje, važne kontakte među kulturnim djelatnicima, a trajna vrijednost su knjige, zbornici radova, umjetničke slike, te literarni radovi učenika i drugo nastalo upravo tokom njena održavanja. Svakako da je golem učinak Manifestacije u razbijanju predrasuda i barijera u bosanskohercegovačkoj javnosti i lokalnoj zajednici – kaže Muharemović.

Pargan smatra da su Bošnjaci gladni kulturnih manifestacija, u širem smislu. Nažalost, mi u ovom trenutku kao narod, govori on, nemamo mogućnost da odgovorimo na te potrebe u potpunosti. Mnogi su razlozi za takvo stanje, a posljedice su strašne, upozorava.

Da li možemo nešto promijeniti? Naravno da možemo! Ustanove i udruženja iz Federacije BiH, pozorišta, galerije, društva pisaca i novinara, bosanski i bošnjački kulturni centri, moraju planski prekoračiti granicu entiteta i svoje sadržaje odnijeti u gradove gdje žive Bošnjaci. Možda je to sretno rješenje u ovom prelaznom periodu. U tom pravcu treba usmjeriti buduće kulturno djelovanje – kaže na kraju za Preporod.info Mehmed Pargan.

(Alem Dedić/Preporod.info)