Evropska sedmica borbe protiv debljine: Kur’an i sunnet zabranjuju prejedanje

“Evropska sedmica borbe protiv debljine” obilježava se od 22. do 29. maja, a 22. maj i kao "Evropski dan borbe protiv debljine". Danas debljina nije samo estetski problem, nego i zdravstveni poremećaj koji pridonosi razvoju hroničnih bolesti, naročito bolesti srca i krvnih sudova, te šećerne bolesti tipa 2, ističu stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Iza nas je ramazan, mjesec u kojem su se vjernici od zore do zalaska sunca odricali jela i pića iz pokornosti prema Allahu dž.š. Pored ibadeta, dova, zikra, kojima smo pojili našu dušu, post je od velike koristi za naše tijelo,pokazale su brojne studije, a što su potvrdili i ljekari.

Debljina ili pretilost je stanje prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu s posljedičnim štetnim učinkom na zdravlje ljudskog organizma. Prevelik unos hrane i nedovoljna tjelesna aktivnost su glavni uzroci pretilosti.

Kur’an jasno i eksplicitno osuđuje pretjerivanje (isrāf) i one koji pretjeruju (musrifūn). Na dvadeset jednome mjestu u Kur’anu možemo naći takvu osudu kao upozorenje ljudima na opasnost od te osobine i njezinog prakticiranja. Izdvojit ćemo ovdje tri kur’anska ajeta:

Reci: “Robovi moji koji ste pretjerali [esrefū] prema samima sebi, ne gubite nadu u Allahovu milost, zaista Allah oprašta sve grijehe! (ez-Zumer, 53);…i jedite i pijte, samo ne pretjerujte (ve la tusrifū)! Zaista On ne voli one koji pretjeruju! [el-musrifīn] (el-E’araf, 31)

“Daj bližnjem svome pravo njegovo, i siromahu, i putniku, ali ne rasipaj rasipnički! [Ve lā tubezzir tebzīrā] / Zaista su rasipnici [el-mubezzirīn] braća šejtanova… (el-Isra’, 26–27).

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije - SZO (engleski World Health Organization - WHO) debljina je jedan od najvećih javnozdravstvenih problema 21. vijeka. Prema SZO, 39 posto odraslih širom svijeta ima prekomjernu težinu, dok je 13 posto njih pretilo. Od 1975. stopa pretilosti gotovo se utrostručila.

Prema podacima "Naš svijet u podacima", gotovo četvrtina (22,82 posto) stanovništva EU bilo je pretilo 2016. godine u odnosu na samo svakog jedanaestog (9,3 posto) 1975. godine, što znači da je za oko 40 godina porast bio 161 posto!

U našoj zemlji stanje je još gore. Skoro dvije trećine stanovnika ima problem s viškom kilograma, zbog čega se po broju pretilnih ljudi Bosna i Hercegovina nalazi na šestom mjestu u svijetu, a na drugom u Evropi, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije. Poražavajući su pokazatelji da BiH ima čak 62,9 posto debelih stanovnika. Isto istraživanje je pokazalo da oko 12 posto ljudi svakodnevno konzumira keks, kolač ili neke druge slatkiše.

Zabrinjavajuće je da broj pretile djece u našoj zemlji se povećava. Iistraživanja su pokazala da je pretile djece u BiH bilo 12 posto, dok je prekomjerno uhranjene djece sada 17 posto.

Osim Kur’anskih ajeta i u hadisima se govori o umjerenosti u jelu.

Od El-Mikdama ibn Ma'dijekeriba pripovijeda se da je rekao: “Čuo sam Allahovog Poslanika, alejhis-selam, kad je rekao: “Čovjek goru ‘posudu’ od stomaka ne može napuniti. Dovoljno mu je nekoliko zalogaja koji će mu kičmu ispraviti. A ako ga već mora puniti, neka trećinu napuni hranom, trećinu pićem a trećinu neka ostavi za disanje.”

Buhari i Muslim bilježe hadis: “Vjernik jede za jedna, a nevjernik za sedmera crijeva.”

Kako navode iz INZ, javnozdravstvene kampanje provode se tokom cijele godine s ciljem pružanja informacija građanima o značaju, važnosti i utjecaju debljine na zdravlje, te motivisanja građane na usvajanje "zdravih navika" te pružanja podrške u održavanju tih navika tokom određenog vremenskog perioda.

Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom podložnije su razvoju niza potencijalno ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući bolesti srca i moždane udare.

Pretilost povećava vjerovatnost visokog krvnog pritiska i abnormalne razine holesterola, koji su faktori rizika za srčane bolesti i moždane udare. Podložnije su i dijabetesu tipa 2. Pretilost može utjecati na način na koji tijelo koristi inzulin za kontrolu nivoa šećera u krvi. To povećava rizik od rezistencije na inzulin i dijabetes. Pretilost može povećati rizik od raka maternice, vrata maternice, endometrija, jajnika, dojke, debelog crijeva, rektuma, jednjaka, jetre, žučnog mjehura, gušterače i prostate, a mogući su i probavni problemi, apneja, osteoartis i teški simptomi COVID-19 - navode u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane.

Ono što je najvažnije i o čemu treba voditi računa, u cilju smanjenja tjelesne mase i održavanja idealne tjelesne mase, je pravilna prehrana koja će uz programiranu tjelesnu aktivnost osigurati ravnomjerno mršanje. Pod pojmom pravilne prehrane podrazumijeva se uravnotežen unos vode, ugljikohidrata, masti i bjelančevina, kao i vitamina i minerala, redovno uzimanje obroka, umjerenost i raznolikost hrane, izbjegavanje prejedanja i uzimanje više manjih obroka tokom dana.

Podaci a i navedeni kur’anski ajeti i hadis jasno ukazuju da je pretjerivanje u jelu negativna osobina koja štetno utiče na naše zdravlje..

(A.N./Preporod.info)