Ezan s džamije u Kraljevoj Sutjesci Bosnom odjekuje skoro 600 godina

Džamiju u Kraljevoj Sutjesci, najstariju ili jednu od najstarijih u našoj zemlji, zavisi kako to ko tumači, sagradio je turski osvajač sultan Mehmed II el-Fatih prilikom pohoda na Bosnu i osvajanju Bobovca. Ezan s munare ove džamije čuje se od daleke1463. godine.  

Kazujući nam da je sagrađena za samo tri dana, imam ove džamije Amel ef. Spahić podsjeća da su upravo mjesta poput ove džamije i danas, nakon stotina godina, jedan od najljepših simbola naše zemlje. Ova duhovna oaza muslimana od kako je sagrađena prije 558. godine bila je mjesto okupljanja vjernika, a on vjeruje da će toj svrsi služiti i stoljećima u budućnosti.

- Džamija u Kraljevoj Sutjesci je pod ovim nazivom poznata u narodu, mada je mnogi nazivaju i Džamijom Sultan Fatiha. Smještena je u Kraljevoj Sutjesci, na desnoj obali rijeke Trstionice, u sastavu Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Kakanj. Prema predaji, sultan Mehmed II El-Fatih je nakon zauzimanja Bobovca 1463. godine boravio na mjestu gdje se džamija nalazi, vidio je mrava koji se spiralno penje uz štap, što ga je asociralo na penjanje na munaru, te je naredio izgradnju džamije. Zanimljiv podatak je da je ova džamija sagrađena za samo tri dana. S obzirom da nikad tokom historije nije rušena ili značajnije oštećena, zadržala je prvobitni oblik. Istina, vrijeme nosi svoje tako da je u prošlosti postojala potreba za popravcima, ali je posljednjom rekonstrukcijom koja je rađena u periodu od 2004. do 2016. godine džamiji vraćen njen prvobitni oblik i ona danas izgleda otprilike onako kako je izgledala u periodu kada je i sagrađena - kaže za Preporod.info ef. Spahić.

Dotakao se činjenice da se radi, kako je pojasnio, o najstarijoj džamiji u BiH.

- Poznato je da je su četnici u periodu agresije na BiH miniranjem uništili Turhan Emin-begovu džamiju u Ustikolini, koja je bila najstarija džamija. Ona je hvala Allahu obnovljena, ali ostaje gorka činjenica da je srušena. S obzirom na to da džamija u Kraljevoj Sutjesci nikada nije pretrpjela značajnija oštećenja, smatra se da je trenutno, ne samo najstarija džamija, nego i najstariji sačuvani objekat iz osmanskog perioda. To samo po sebi govori o obavezi njenog očuvanja, zaštite i posebne brige za nju. To su prepoznali i naše vrijedne džematlije, naročito članovi Džematskog odbora, kojima se najiskrenije zahvaljujem i molim Allaha dž.š. da ih za to obilno nagradi, ali i našeg glavnog imama Sulejman ef. Čelikovića zajedno sa ostalim imamima, muallimama i predstavnicima MIZ Kakanj koji daju punu podršku svima onima koji ljubomorno čuvaju ovu našu ljepoticu. To, čini mi se, svi zajedno doživljavamo i kao obavezu, ali i veliku čast i privilegiju da čuvamo ono odakle je veliko dobro poteklo i nastavilo se širiti u Bosni i Hercegovini i šire - ističe ef. Spahić.

Amel ef. Spahić: U ovoj džamiji islam se čuva stoljećima

Pojašnjava da je ova džamija, koju još zovu i Vojnička džamija, u prvo vrijeme nakon izgradnje služila kao vojnička džamija, ali se broj muslimanskog stanovništva povećavao tako da su vremenom muslimani, civili, preuzeli brigu o njoj.

- Što se tiče samog objekta, istraživački radovi prilikom rekonstrukcije džamije potvrdili su da je njen glavni korpus izgrađen od ćerpića i da je uvezan drvenim gredama, hatulama, da su hrastovi stubovi sa sedlima profilisane gredice koje nose pod mahfila kao i hrastovi minber originalni, dakle da potiču iz vremena izgradnje. Vjerujemo da vrlo zanimljivi, nesvakidašnji detalji i otkriveni natpisi u niši mihraba predstavljaju najstariji dokument kaligrafskih natpisa sačuvan u džamijama na našim prostorima. Pokrivena šindrom, a drvena munara, osmougaone osnove i visine 7,65 m ima veoma specifičan i jedinstven položaj, postavljena je u samom presjeku sljemena i grebenjače krova džamije. Mahfil, minber, mihrab, ćurs ili bolje rečeno džamija u cjelini, zajedno sa prelijepim haremom, predstavlja zanimljivost koja je interesantna turistima, posjetiocima Kaknja i Kraljeve Sutjeske, kako domaćim tako i stranim, od običnih građana do visokih domaćih i stranih dužnosnika - priča ef. Spahić. 

S obzirom da u Kraljevoj Sutjesci nema mnogo muslimana, u samoj džamiji se posljednjih godina ne obavlja mnogo vjerskih aktivnosti. Redovno se klanja džuma, teravih i bajram-namazi, a veoma su česta šerijatska vjenčanja, budući da mladenci iz drugih džemata nerijetko izraze želju da se vjenčaju upravo u ovoj ljepotici, koja u materijalnom smislu nije velika niti nešto pretjerano bogato ukrašena, ali ona odiše duhovnošću i čini se da je do današnjih dana zadržala onaj dah prošlosti i sjećanje na Sultan Fatiha.

- Ono što bih svakako spomenuo, a vezano je za redovne aktivnosti, jeste dovište Kraljeva Sutjeska i tradicionalnu dovu koja se od davnina uči krajem augusta u džamiji, odnosno haremu džamije u Kraljevoj Sutjesci i kojoj je znalo prisustvovati i po nekoliko hiljada vjernika iz raznih krajeva BiH i inostranstva. Kada su u pitanju vjerske aktivnosti, treba spomenuti da je u prošlim vremenima dok je bilo mnogo muslimana u Kraljevoj Sutjesci, vjerski život bio sadržajniji te da su se obavljale redovne aktivnosti, od dnevnih namaza, preko mektebske nastave, učenja mukabela itd. Vremenom, zbog malog broja muslimana u okolini same džamije, te aktivnosti su reducirane, što ne znači da je vjerski život u džematu Kraljeva Sutjeska zamro niti da je prestala briga o džamiji - kazuje ef. Spahić.

Sam džemat Kraljeva Sutjeska koji se proteže na više od 12 kilometara i obuhvata pet mjesnih zajednica, broji više od 400 aktivnih članova. Zbog ukazanih potreba za vjerskim aktivnostima, a shodno povećanju broju stanovnika u različitim dijelovima džemata, izgrađeno je šest mesdžida u u mjestima Poljani, Ričica (Kolići), Bjeloševići, Rojin Potok, Kaparovići i Živalji.

- U navedenim organizacionim dijelovima džemata redovno se obavljaju vjerske aktivnosti, dnevni namazi, teravih-namaz, mektebska nastava kao i druge aktivnosti shodno ukazanim potrebama. Pored navedenog, u mesdžidu u Živaljima se još od prije Agresije na RBiH redovno klanja džuma-namaz i bajram-namazi. Ono što svakako treba napomenuti jesu vrijedne džematlije koje pored toga što imaju svoje mesdžide, nikada nisu zaboravili niti zapustili džamiju u Kraljevoj Sutjesci. Generacije vrijednih džematlija se o njoj brinu, čiste, održavaju i što je najbitnije, posjećuju. One aktivnosti koje se organizuju u džamiji su zaista posjećene kako od strane naših, tako i od strane džematlija drugih džemata - ističe ef. Spahić.

Podcrtava da se u ovoj džamiji islam čuva stoljećima, te da su generacije muslimana, džematlija, svojim primjerom pokazali da džamija zaslužuje pažnju, ne samo u materijalnom, nego i u duhovnom smislu.

- To su prenosili na svoje nasljednike, tako da danas imamo džematlije koji znaju za Dragog Boga dž.š., znaju za džamiju i to znanje prenose na svoju djecu, upravo onako kako su njih naučili njihovi roditelji, a to je možda i najbolji način - vlastitim primjerom. Tome su svakako značajno doprinijeli i vrijedni imami koji su odgovorno obavljali svoju dužnost u džematu. Ono koliko je meni poznato, dužnost imama u džematu u proteklom periodu su obavljali imami Imam Ali Hodža, hodža i mujezin Halil, imam Ebu Bekir, hodža, hatib i mujezin Ahmed Čelebija, imam Behram sin Durakov, muderis Sarajlija Ahmed, Salih Lopo, Abdulah Ganić, Kasim Kadić, Muhamed Lopo, Ekrem Tuzlak, Adem Heganović, Amir Čeliković i sada ja - navodi ef. Spahić.

Priča da je džamija više puta obnovljana, da je jedna od obnova rađena i u vrijeme Austro - Ugarske 1902. godine, doko su u kasnijem periodu rađene i druge intervencije. 

- Nešto je i dograđivano, jedan vremenski period je bila pokrivena i crijepom itd... Međutim, kako sam već spomenuo, nakon restauracije džamije i njenog harema, što je rađeno dugo, ali kvalitetno, džamiji je vraćen njen prvobitni izgled i vjerujemo da će tako uz Allahovu pomoć i ostati. Jedna od garancija za to je i činjenica da je proglašena nacionalnim spomenikom. Džamija u Kraljevoj Sutjesci okuplja naše džematlije i mogli bismo kazati da je neka vrsta "centrifugalne sile" našeg džemata. Bez obzira što su fizički daleko, džematlije su u duhovnom smislu blizu, a kad zatreba i u fizičkom, te djeluju jedinstveno. Džamija je to što okuplja muslimane i čuva jedinstvo džemata. A znamo i to da prvo što je Muhammed a.s. uradio kada je učinio hidžru i došao u Medinu - izgradio džamiju. Svako vrijeme, svaka generacija, ima svoje mjesto i način spasa. Danas i ovdje, to mjesto za sve nas jesu - džamija i džemat. A neprijatelji Bošnjaka su to dobro znali, zato i jesu uništavali džamije i druge vakufske objekte. Problem je, nažalost, u tome što mi, kao narod, čini mi se, nismo još dovoljno toga svjesni, ali vjerujem da će ako Bog da biti bolje i upućujem dovu Allahu Uzvišenom da prosvijetli naša srca i da nas pomogne u dobru, a da nas sačuva svakog zla - poručio je na kraju razgovora Amel ef. Spahić.

(A.N./Preporod.info)