Svečano otvorenje izložbe "Beogradske džamije (1521-1867)"
- Ovo je način da iz zaborava otrgnemo bar dijelove sjećanja na pet stoljeća našeg prisustva u Beogradu - kazao je reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, dr. Husein ef. Kavazović na svečanom otvaranju izložbe "Beogradske džamije (1521-1867), priređenom danas u prostorijama Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu.
Autor izložbe otvorene u povodu Dana džamija je mr. hfz. Hamza Lavić, recenzent prof. dr. Ismet Bušatlić, dok je za dizajn zaslužan Ali Drkić.
Otvaranju su, uz poštivanje epidemioloških mjera, prisustvovali predstavnici institucija Islamske zajednice, predstavnici kulturnog i društvenog života, te predstavnici medija.
U uvodnom obraćanju prisutnima, autor izložbe je ukazao na historijske činjenice kojima ona nastoji svjedočiti.
- U Srbiji je za vrijeme Osmanske uprave izgrađeno oko 910 objekata. Od ovog broja 456 je vjerskih, 160 obrazovnih, 76 trgovačkih i privrednih, 19 vojnih, 184 socijalnih, 4 javna i 10 civilnih - podsjetio je Lavić na historijske činjenjice navedene kroz referentrna istraživanja.
Uz osvrt na ono što je ostalo od navedenih objekata; što kao objekti u prostoru, što kroz dokumente, Lavić je upoznao prisutne sa samim sadržajem izložbe.
- Do danas su u Beogradu sačuvani jedna džamija, dva turbeta, ostaci hamama, česme Mehmed-paše Sokolovića u tvrđavi i Terazijska česma.
Na osnovu djela „Beograd kao orijentalna Varoš“, autorice Divne Đurić Zamolo, danas nam je poznat izgled ukupno 12 džamija koje predstavljaju okosnicu ove izložbe - kazao je.
Izložbu je otvorenom proglasio reisu-l-ulema IZ U BiH koji, naglasivši kako nas ovakve izložbe podsjećaju na kontinuitet rušenja džamija na ovim prostorima.
- Ova izložba, ustvari, govori o kontinuitetu rušenja džamija na području Balkana nakon odlaska Osmanske carevine. Dobro znamo šta se dogodilo sa džamijama u tadašnjem Smederevskom Sandžaku, porušeno je sve što se moglo porušiti. Ostala je Bajrakli džamija da nas podsjeća na druge beogradske džamije.
Reisu-l-ulema je podjestio prisutne ne činjenicu o kontinuitetu rušenja džamija koji je nastavljen i nakon perioda tematiziranog ovom izložbom.
- Nažalost, moram kazati da taj rušilački pohod na džamije na području Balkana je nastavljen, ne samo u vrijeme Kneževine Srbije i Kraljevine Srbije, nego i u vrijeme Austro-Ugarske monarhije i u vrijeme Kraljevine Jugoslavije.
Reisu-l-ulema: Volio bih kada bi ova izložba svoje mjesto našla i u BeograduAgresija na Bosnu i Hercegovinu je bila završni kamen kada se pokušalo očistiti sve što je bilo muslimansko, kada su rušene džamije, ali i zatrpavana mezarja - podsjetio je reisu-l-ulema naglasivši kako je ova izložba način da se iz zaborava otrgnu dijelovi sjećanja na pet stoljeća prisustva muslimana u Beogradu.
Zbog važnosti izložbe, reisu-l-ulema je iskazao želju da njena postavka ne bude prisutna samo u Sarajevu, nego i na drugim lokacijama, posebno na prostoru Beograda tematiziranog izložbom.
- Volio bih, kao reisu-l-ulema, kada bi ova izložba našla svoje mjesto i u samom Beogradu, kako bi se i muslimani u Beogradu podsjetili na ono što je Beograd nekada bio - kazao je dr. Kavazović.
- Čestitam biblioteci i Upravi za vjerske poslove na ovoj izložbi cjelokupnom programu povodom obilježavanja Dana džamija u Bosni i Hercegovini - zaključio je reisu-l-ulema, dr. Husein ef. Kavazović.
Prema riječima organizatora, Izložba će biti postavljena i online na web stranici biblioteke, a postavka će trajati do 7. juna 2021.godine.
(N.G./Preporod.info)
