Tuzla: Promovisana knjiga "Ferhadija – Kraljica bosanskih džamija", džamija ukorijenjena u svijest i emocije ljudi

Poruka iz Banje Luke i Ferhadije mora nas prožeti, riječi su muftije tuzlanskog dr. Vahid-ef. Fazlovića koje su na poseban način obilježile promociju knjige o jednoj od najznačajnijih džamija u Bosni i Hercegovini, ali i o čovjeku čiji život svjedoči ustrajnosti, radu i predanosti.

U Behram-begovoj medresi u Tuzli večeras je održana promocija knjige „Ferhadija - Kraljica bosanskih džamija“ autora Edhema-ef. Čamdžića, muftije banjalučkog u periodu od 1999. do 2014. godine.

Govoreći o autoru, muftija tuzlanski ukazao je na njegovu životnu energiju, predanost i kontinuitet rada koji nadilaze uobičajene okvire, ističući da je riječ o čovjeku koji i danas, uprkos godinama, zadržava izuzetnu dinamiku i stvaralački zamah.

Posebno je naglasio vrijednost njegovog pisanja i bilježenja kao trajnog doprinosa kulturi pamćenja.

– Hvala Bogu da imamo među nama ljude koji nas neprestano pokreću, i zato su mnogi od nas večeras došli. Edhem-ef. Čamdžić ima mnoge svoje prijatelje u cijeloj Bosni i Hercegovini, u cijelom našem narodu i šire. I ovdje u ovom dijelu naše domovine i Islamske zajednice, mnogi naši alimi, imami, muderisi, glavni imami gaje itekako prisne, prijateljske veze sa Edhem-ef. Čamdžićem, uglednim alimom i našim muftijom. Edhem efendija je toliko toga doživio i uradio, Allah, dž.š., mu je dao mudrost, hikmet, da piše i bilježi – istakao je muftija Fazlović.

Govoreći o značaju Ferhadije i nastanku knjige, autor muftija Čamdžić je podsjetio na njen simbolički i identitetski značaj koji nadilazi granice Bosne i Hercegovine, ali i na dugogodišnji lični angažman u njenoj obnovi i dokumentiranju tog procesa.

– Ona je za mene uistinu jedna kraljica, ona je kraljica za sve Bošnjake, a i za brojne muslimane do Amerike i Australije koji nisu Bošnjaci, koji nisu iz Bosne i Hercegovine. Drago mi je da je ova knjiga, njena poruka stigla i do kralja Engleske Charsa sa kojim sam bio u Banja Luci 2009. godine – kazao je muftija Čamdžić.

Istovremeno, ukazao je i na širinu podrške koju je obnova Ferhadije imala među različitim zajednicama, kao i na lično iskustvo bilježenja tog procesa kroz godine rada i posvećenosti.

– Meni su vrlo često dolazili i Srbi, i Hrvati i Jevreji i uvijek su govorili da li oni mogu šta pomoći, "mi smo se sa Ferhadijom rađali, sa njom rasli i Ferhadija je dio nas, požurite sa obnovom, Ferhadija nam fali u Banjoj Luci" – podsjetio je muftija Čamdžić.

Podsjetio je i kako je knjiga dobila naziv "Ferhadija - Kraljica bosanskih džamija".

– Naime, poslije mog odlaska u penziju, 2015. godine, izgradnja Ferhadije i zanatski radovi su završeni i uvaženi reisul-ulema Husein-ef. Kavazović je bio tada na mevludu i izašao je, obilazio je oko Ferhadije, pitali su ga ljudi kakva je Ferhadija. Kaže: Ne zna se je li ljepša iznutra ili izvana, ali uglavnom je kraljica bosanskih džamija. Ja sam sasvim drugi naslov imao za ovu knjigu. Inače sam za 15 godina svaki dan vodio dnevnik, 33 rokovnika, sve sam zapisivao – kazao je muftija Čamdžić.

O vrijednosti samog djela govorio je i banjalučki muftija Ismail-ef. Smajlović, naglasivši da novo izdanje nadilazi očekivanja.

– Kada sam imao priliku čitati prvu knjigu muftije Čamdžića, mislio sam da nema više šta dodati. U pripremi ovog izdanja i u razgovoru sa njim, mislio sam da će to biti dopunjeno izdanje prethodnoga djela. Iščitavanjem sadržaja ove knjige i slušanjem promotora i autora mogli smo osjetitu tu emociju, kvalitetu jednog muslimana koji se nađe u ulozi, kroz strukturu Islamske zajednice kako promovira vrijednosti i dobro – kazao je muftija Smajlović.

U svom obraćanju najavio je i nekoliko aktivnosti kao i one vezane za obilježavanje misije rahmetli Ibrahim-ef. Halilovića, nekadašnjeg muftije banjalučkog, podsjetivši da se navršava 80 godina od njegovog rođenja.

Promotor dr. Ermin Vučkić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Ključ kazao je da mu je bila čast biti saradnik muftije Čamdžića.

– Nekih petnaest godina bio sam sa muftijom, sarađivao s njim  i u svakom trenutku i svakoj prilici dijelio te trenutke provedene u Banjoj Luci. Ono što je on kroz 33 rokovnika uspio zabilježiti kroz svoj mandat muftije banjalučkog on je to pretočio u knjigu. U ovoj knjizi nije samo pisao o Ferhadiji, nego je pisao o ljudima, događajima, čestitim vakifima, ljudima koji su u svakom trenutku bili potpora muftiji i Muftiluku banjalučkom u realizaciji onih projekata koji su bili u to vrijeme vrlo značajni – kazao je Vučkić.

Promotor dr. Rijad Delić je istakao da je pred čitaocima djelo koje na jedinstven način obuhvata širok historijski okvir Bosne,od njenih ilirskih korijena i srednjovjekovne državnosti, preko osmanskog perioda i izgradnje Ferhadije, pa sve do savremenog doba obilježenog agresijom na Bosnu i Hercegovinu.

Naglasio je da knjiga svjedoči o iskušenjima, rušenjima i progonima, ali i o obnovi i ponovnom otvaranju Ferhadije kao simbola trajanja i opstojnosti.

– Knjiga govori o džamijama, tekijama, alimima, političkim okolnostima, ali i o običnom čovjeku koji nosi teret historije. Muftija Čamdžić je personifikacija Ferhadije, jer je on sa džematlijama, sa vrijednim mladim imamima Banjalučkog muftiluka, a opet uz podršku čitave Zajednice približio i na poseban način omilio Ferhad-pašinu džamiju svima nama. I zato kada ugledamo Edhem efendiju kao da ugledamo Ferhadiju. Znamo da ju je izgradio plemeniti Ferhad-beg, ali ju je obnovio Edhem efendija, a usto on nam je kroz svoje knjige ukazao na njen kulturno-historijski značaj i vrijednost, usadio je Ferhadiju u naša srca. U tome je njegova vrijednost – kazao je dr. Delić.

Dodao je da muftija Čamdžić u knjizi opisuje traganje Islamske zajednice za kamenjem Ferhadija džamije koje je bilo na više lokacija, ali i na rijeci Vrbas koje je Božijim emerom iz vode izvađeno i u Ferhadiju ponovo uzidano.

– Tako je Ferhadija izrasla iz bosanske vode. I to traganje nije bilo samo fizičko, nego i simboličko, traganje za istinom, kontinuitetom – istakao je dr. Delić.

Izvršni direktor programa Media centra Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini mr. Nedim Hrbat u svom obraćanju podsjetio je da je u periodu koji knjiga obrađuje bio novinar i urednik u dokumentarnom programu Federalne televizije.

Istakao je da je nastojao biti što više na terenu, uz ljude koji su obnavljali vjerske objekte i Zajednicu, smatrajući svojom profesionalnom i moralnom obavezom da njihove napore, hrabrost i odvažnost prenese i prikaže javnosti kroz medije.

– - Tu obnovu smo tada u punom značenju te riječi svi ispravno razumijevali kao obnovu ljudi, Zajednice i društva. Zadatak nije bio samo izvještavanje, nego smo strateški bilježili i dokumentovali naše stradanje te afirmirali naše uspravljanje. Podsjećali smo na zločine, ali i ukazivali na pobjede. Već u prvim zadacima uvidio sam važnost dokumenta, bilo je slučajeva gdje čak nismo imali ni fotografije objekata koje je trebalo obnavljati, a kamoli šta drugo – kazao je mr. Hrbat.

On je podsjetio da naš narod kroz historiju nije imao mnogo prilika da na sistematičan način dokumentuje ni razmjere vlastitih stradanja ni veličinu svojih uspjeha, zbog čega su mnoga od tih iskustava ostajala nezabilježena i brzo padala u zaborav.

U takvom kontekstu, kako je istakao, izvještavanje o procesima obnove i ljudima koji su ih nosili imalo je poseban značaj i težinu, daleko izvan okvira uobičajenog novinarskog posla.

– Izvještavati o pobjedama muftije Čamdžića i Islamske zajednice, izvještavati o obnovi u entitetu RS, pratiti muftiju Ćamdžića i Islamsku zajednicu u tim godinama, imame sa kojima je muftija sarađivao i brojne druge ljude koji su se izlagali otvorenoj mržnji, fizičkim napadima, kamenovanjima, psovkama, provokacijama, sistemskom kočenju, osporavanju, negiranju nije bio običan posao. To je bilo svjedočenje, čudo. Muftija Čamdžić je bio neuhvatljiv, čovjek žive borbe na terenu – istakao je mr. Hrbat.

Promociju knjige je na izuzetno sadržajan i dinamičan način moderirao književnik Sead Husić. Organizatori promocije bili su Muftijstvo tuzlansko, Behram-begova medresa, Medžlis Islamske zajednice Tuzla i Biblioteka „Behram-beg“.

(A.D./Preporod.info)