Prvi maj u vrijeme pandemije i ramazana: Radnici žive u strahu za radna mjesta

Međunarodni praznik rada, 1.maj, ove godine protiče u vanrednim okolnostima, kada su na snazi epidemiološke mjere o zabrani okupljanja. Osim toga, nalazimo se u mubarek mjesecu ramazanu, tako da mnogi koji su ranijih godina odlazili na neko izletište, i zbog posta će ostati kod svojih domova.

Za ovaj praznik se veže sindikalna borba, no, kako kaže Šatorović, u BiH neće biti masovnih radničkih protesta.

- Ovaj 1. maj, nažalost, radnici dočekuju u još težem položaju nego što je bio slučaj prethodnih godina. Dosta toga je posljedica pandemije korona virusa, ali veliki dio odgovornosti leži i na neadekvatnoj i zakašnjeloj reakciji nadležnih u Federaciji BiH na novonastalu situaciju. Mnogi radnici su ostali bez radnog mjesta, a veliki broj onih koji imaju sreću da i dalje rade u međuvremenu ima umanjena ili neredovna primanja. Imate čitave sektore kojima prijeti nestanak. Uz to, porasli su troškovi života, pa je ekonomski položaj radnika izrazito loš - izjavio je u intervjuu za Preporod.info Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza Samostalnih Sindikata BiH (SSS BiH).

Prvi maj radnici dočekuju u atmosferi strepnje za njihovo i zdravlje njihovih najmilijih, neizvjesnosti kada je riječ o radnim mjestima i mogućnosti da obezbijede sve ono što ne neophodno za normalan i dostojanstven život. Najveći broj radnika prima platu u iznosu do 600 KM, a minimalni troškovi života za četveročlanu porodicu iznose oko i više od 2.000 KM. Sve to čini da radnici svoj praznik dočekuju u strahu od onoga što donosi svaki naredni dan. 

Preporod.info: Kako će Sindikat, kao krovna organizacija radnika, obilježiti 1.maj? 

Šatorović: Ove godine zbog pandemije i epidemiološke situacije nismo u mogućnosti organizovati masovna okupljanja, iako za to imamo mnogo razloga. Odlučili smo da zdravlje radnika, članova sindikata i građana stavimo na prvo mjesto i da masovni izlazak na ulice ostavimo za trenutak kada epidemiološka situacija to bude dozvolila.

Predstavit ćemo Prijedlog zakona o minimalnoj plati u Federaciji BiH, upozoriti na sve probleme s kojima se radnici suočavaju, zahtijevati od nadležnih hitne i neodložne mjere koje će zaustaviti negativan trend i vratiti svima nama prijeko potrebni optimizam u ova turobna vremena. 

Preporod.info: Pandemija je ostavila velike posljedice po ekonomiju. Kakvi su pokazatelji Sindikata, kakvo je stanje s radnicima, šta kažu brojke? 

Šatorović: Podaci su zabrinjavajući. Desetine hiljada radnika su ostale bez radnog mjesta. Određen broj ih se uspio vratiti na staro radno mjesto ili zaposliti negdje drugo, ali to je nedovoljno. Uz to, ukoliko ne bude značajnih poticaja, doći će do gubitka novih radnih mjesta u svim sektorima. Imali smo na hiljade poziva radnika i članova sindikata kojima su nuđeni ugovori o radu sa izmijenjenim elementima. Hiljade radnika danas prima znatno nižu platu nego što je to bio slučaj pandemije, a mnogi se suočavaju i sa neredovnim primanjima.

Sve to stvara veliku dozu nesigurnosti kod radnika. Kada je riječ o općim ekonomskim pokazateljima, i oni su izrazito negativni. Primjetan je pad proizvodnje i prihoda u velikom broju kompanija, mnogi mali obrtnici su bili primorani zatvoriti svoje obrte, a oni koji imaju sreću da i dalje rade, čine to u obimu od 20 do 40 posto.

Preporod.info: Nove prognoze Evropske banke su da će bez posla u BiH ostati oko 250.000 radnika, kako gledate na ovakve najave? Šta bi to značilo? 

Šatorović: Te prognoze Evropske banke za obnovu i razvoj i Međunarodne organizacije rada su objavljene prije više od mjesec dana i mi smo odmah reagovali. U njima je sumiran dio onoga na šta smo upozoravali još od marta prošle godine. Podsjetit ćemo Vas da je Savez samostalnih sindikata BiH i prije pojave prvog registrovanog slučaja zaraze virusom COVID-19 tražio od Vlade FBiH hitno usvajanje paketa mjera koji će ublažiti posljedice onoga što smo znali da dolazi i u našu zemlju.

Na žalost radnika, ali i građana, Vlada nije bila spremna poslušati sugestije sindikata, pa je proteklo i suviše mnogo vremena prije nego što su donesene bilo kakve mjere za ublažavanje novonastale situacije. One su bile nedovoljne, neadekvatne i zakašnjele, a posljedice osjetimo danas. Neki sektori su pred nestankom. Devet od deset otkaza koje su radnici dobili u posljednjih osam mjeseci je bilo u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, trgovini na veliko i malo, prerađivačkoj industriji i sektoru zabave i rekreacije. Tu je po broju otkaza blizu i sektor prijevoza. Otkaza je bilo i u svim drugim sektorima, ali ovi nabrojani su doista najteže pogođeni. I prije pandemije smo se borili sa nedostatkom kvalifikovane radne snage u nekim oblastima, jer nam ljudi masovno odlaze. Svako novo izgubljeno radno mjesto je korak više u smjeru potpunog urušavanja tržišta rada u našoj zemlji.

To će za posljedicu imati smanjenje priliva sredstava u budžete na svim nivoima, isplatu socijalnih naknada, plata i naknada za zaposlene koji platu primaju iz budžeta, manjak sredstava za zdravstvo, policiju, obrazovanje…

Preporod.info: Kako popraviti stanje na tržištu rada? 

Šatorović: Radnicima morate ponuditi sigurnost kako onu u finansijskom smislu, tako i sigurnost radnog mjesta i zdravlje, te sigurnost na radnom mjestu. Mora se usaglasiti strategija koja će uzeti u obzir i zahtjeve i sugestije socijalnih partnera, ali i svih ostalih zainteresovanih društvenih aktera. Ta strategija mora imati jasno definisane kratkoročne mjere koje će biti usvojene po hitnom postupku, ali i one dugoročne koje će doprinijeti potpunoj stabilizaciji i postepenom razvoju.

Kada je riječ o onome što se može i mora usvojiti odmah, tu su odluka o definisanju najniže plate u Federaciji BiH i naš zahtjev ostaje da taj iznos bude 1000 KM, te oslobađanje odgovornih poslodavaca (onih koji poštuju prava radnika i zakonske propise) dijela obaveza prema državi, kako bi im se osigurao nastavak poslovanja.

Što se tiče dugoročnih mjera, mora se napraviti usklađivanje obrazovanja sa potrebama tržišta rada, u kurikulume uvesti predmeti koji odgovaraju sadašnjem vremenu i potrebama tržišta rada, napraviti reforma poreske politike, pojačati inspekcija i povećati kazne za sve one koji krše zakone iz oblasti poslovanja i radno-pravnog zakonodavstva.

Preporod.info: Jesu li u planu neke izmjene i dopune zakona, koji se tiču radnika?

Šatorović: Uspjeli smo spriječiti pokušaj Vlade Federacije BiH da u vrijeme pandemije po hitnom postupku izmijeni Zakon o radu i dodatno uruši prava radnika. Mi smo pripremili Prijedlog zakona o najnižoj plati i njega ćemo javnosti predstaviti upravo na Međunarodni praznik rada.

Preporod.info: Kada je riječ o platama, ima li najave da se one povećaju?

Šatorović: Stav Saveza samostalnih sindikata BiH je jasan. Mi tražimo da najniža plata u Federaciji BiH bude 1000 KM. Ako znamo da je potrošačka korpa 2000 KM, onda je sasvim opravdano očekivati da najniža plata pokrije bar polovinu tih troškova. Za sada nema javnih najava da nadležni planiraju povećati plate. Ono što posebno zabrinjava su izjave zvaničnih predstavnika Vlade koji uporno tvrde da nije bilo povećanja troškova života i da samim tim nema razloga da se plate povećaju. Zvuči čak i ponižavajuće kada izjavljuju da su pojeftinili namještaj i bijela tehnika i da nema potrebe da radnici i građani budu zabrinuti.

Preporod.info: Kada vidite bolje stanje za radnike? 

Šatorović: Najkraće rečeno, onda kada izabrani dužnosnici budu radili svoj posao za koji su i više nego dobro plaćeni, odgovorno i u skladu sa zakonom, kad se svi javno odreknu korupcije i nepotizma u svome radu i kada i oni i poslodavci shvate da im radnici nisu neprijatelji i da nam svima zajednički cilj treba biti izgradnja stabilne i pravedne ekonomije, društva u kojem će vladati zakoni koji će biti jednaki za sve.

(A.N./Preporod.info)