Uskoro knjiga o fenomenu Nove misli, autora dr. Harisa Islamčevića

Ovih dana iz štampe u izdanju sanskog izdavača "Kalem" izlazi nova, druga po redu, knjiga dr. Harisa Islamčevića.

Knjiga pod naslovom Fenomen Nove misli: povijest, učenje, praksa, i istraživanje prisutnosti učenja kod bosanskohercegovačkih muslimana: (slučaj Sanskoga Mosta) studija je fenomena Nove misli kao jednoga od učenja nastalog unutar moderne evropske ezoterijske tradicije, a koja je nastala na temeljima autorove doktorske disertacije odbranjene na Fakultetu islamskih nauka 2019. godine.

U ovoj knjizi dr. Islamčević detektirao je te pravilno uočio mjesto fenomena Nove misli kao jednoga od učenja nastalog unutar moderne evropske ezoterijske tradicije, razvijanog na teorijama Franza Friedricha Antona Mesmera (u. 1815. godine).

Unutar Nove misli središnja pažnja posvećena je čovjeku, no, za razliku od tradicionalnih antropoloških učenja, napose muslimanskog, ljudska osoba se razumijeva primarno kao odraz neuništive energije. Upravo kroz njeno aktualiziranje, "pravilno usmjeravanje", čovjek bîva u mogućnosti formirati "pozitivne misli", pomoći kojih je u stanju aktivno se odnositi prema svome okruženju i, u konačnici, njime manipulirati.

Na temelju ovoga vjerovanja, jasnije se razumijeva praktički aspekt Nove misli, tj. teorija o mogućnosti međusobnoga utjecaja energija ljudi koje, ponovno - pravilnim usmjerenjem, mogu prouzročiti izlječenje kod oboljelih osoba. Obrazloženi kontekst nastanka i razvoja Nove misli, vrijeme zapadanja pokreta New Age u ozbiljnu krizu te njegovog prelaska sa teorije "nove rođene zajednice" na dimenziju apsolutnoga individualizma, dovoljno objašnjava razlog velikoga interesa za ovo učenje kao i, posebno imajući u vidu da je riječ o tzv. alternativnoj religioznosti primarno karakteriziranoj individualnom aktivnošću: "guru-polaznik"“, brojne slučajeve zloupotrebe duhovne pozicije.

S druge strane, u svome istraživanju dr. Islamčević je pokazao da je moguće govoriti o jasnim naznakama krize tradicionalne religioznosti kod stanovnika Sanskoga Mosta, naročito mlađe populacije. Iako je u pripremi istraživanja pretpostavljao da će upravo mlađa populacija, imajući u vidu njihov viši stepen obrazovanja u odnosu na ranije generacije te snažnu povezanost sa društvenim mrežama, imati kritički odnos prema ovome fenomenu, istraživanjem je ustvrdio upravo suprotno što mu je poslužilo za izvođenje zaključka da je zapravo nova ili izmijenjena religioznost, a Nova misao je samo jedan od njenih najpopularnijih izraza, kulturološki bliža novim generacijama negoli je to slučaj sa tradicionalnim oblicima, napose judaizmom, kršćanstvom i islamom.

(Preporod.info)