Predramazansko savjetovanje u Mostaru: Ramazan je prilika da se naviknemo na realnost i izazove

Predramazansko savjetovanje u Mostaru: Ramazan je prilika da se naviknemo na realnost i izazove

Predramazansko savjetovanje Uprave za vjerske poslove Rijaseta IZ-e u BiH, nakon Sarajeva, Zenice, Goražda i Travnika, jučer je održano i u Mostaru.

Savjetovanju su prisustvovali glavni imami s područja Mostarskog muftijstva, direktor Karađoz-begove medrese i koordinatori Odjela za brak i porodicu kao i Odjela za društvenu brigu. 

Izlaganja direktora Uprave za vjerske poslove Ismail ef. Smajilovića, mostarskog muftije mr. Salem ef. Dedovića, Mensur ef. Pašalića, šefa Odjela za džemat i imame i Vehid ef. Arnauta, rukovodioca Ureda za zekat, strukturirana su u cilju podizanja svijesti što temeljitije organizacije vjerskih aktivnosti i ibadeta u specifičnim okolnostima izazvanim pandemijom korona virusa. 

- Očuvanje i zaštita zdravlja i ljudskih života bio je i ostat će prioritet u našem radu i djelovanju - u uvodnom obraćanju akcentirao je mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović. Preporučivši punu odgovornosti i savjesno planiranje, apostrofirao je činjenicu da je mjesec ramazan najidealnija prilika za intenziviranjem izvršavanja vjerskih obreda, za njihovu realizaciju na individualnom i kolektivom planu, kao i prilika za dosljedno predstavljanje islama, njegovog učenja i posvećenosti moralnim vrijednostima. 

Posebno je preporučio da akcenat misijskog rada i djelovanja bude na afirmaciji porodičnih vrijednosti, budući da posljedice aktuelne zdravstvene, ekonomske, socijalne i društvene krize uveliko nagrizaju  do sada izgrađene odnose unutar porodice. 

- Naš odnos u tom smislu treba biti blagonaklon, prisan, treba da pomaže ljudima u njihovim svakodnevnim problemima. Ove godine moramo pokazati više empatije i senzibiliteta za socijalne probleme naših džematlija, u čemu bi presudnu ulogu trebao preuzeti Odjel za društvenu brigu pri našim medžlisima - kazao je muftija.

S tim u vezi preporučio je imamima da se na tom polju više angažiraju, da dosljedno rade na izradi baze podataka, afirmaciji instituta Bejtu-l-mala IZ- u BiH, prikupljanju zekata i sadekatu-l-fitra, te da se ne upuštaju u špekulativne radnje nekredibilnih i nejasnih humanitarnih organizacija i pojedinačnih akcija koje nemaju saglasnosti IZ-e da mogu u džematima prikupljati i distribuirati bilo kakvu humanitarnu pomoć. 

Rezultate ostvarene tokom protekle godine na nivou IZ-e u BiH na prikupljanju zekata i sadekatu-l-fitra predstavio je šef ureda za Zekat Vehid ef. Arnaut. On je govorio i o planiranim aktivnostima i metodološkim pristupima u afirmaciji značaja prikupljanja sredstava u Bejtu-l-mal.

U širokom spektru kategorija bosansko-hercegovačkog društva koji su sistemski tretirani od strane IZ-e na humanitarnom planu izdvojio je značaj podrške povratničkim medžlisima čiji se rad u značajnoj mjeri finansira iz ovog fonda.

Stoga bi, naglasio je, u širem javnom diskursu i domaćoj javnosti trebalo više naglašavati i isticati ove činjenice, s ciljem omogućavanja imućnim ljudima da njihov angažman finansijske podrške povratničkim sredinama bude što više od koristi za Bošnjake i državu Bosnu i Hercegovinu, da bude što više primjetniji i transparentniji  da to njihovo dobro djelo zaista ima trajni karakter. 

Kroz normativne akte Mensur ef. Pašalić ilustrirao je odnos Rijaseta IZ-e spram izazova organizacije vjerskog života u aktuelnoj pandemijskoj krizi naglašavajući njenu krajnju opredijeljenost  osiguranja optimalnih uvjeta za organizaciju vjerskog života, dok je Safet ef. Pozder, glavni imam Medžlisa IZ-e Prozor, iznio iskustva u radu ovog medžlisa u novonastalim okolnostima. 

U završnom izlaganju direktor Uprave za vjerske poslove Ismail ef. Smajilović apostrofirao je da Islamska zajednica nastoji iznaći najefikasnije metode pronalaženja plodotvornih rješenja za podizanje individualne i kolektivne svijesti džematlija kako u domovini tako i u bošnjačkoj dijaspori. U tom smisli već je najavljeno uspostavljanje interaktivne komunikacijske platforme sa pojedincima i organizacijama. 

- Ramazan je prilika da se naviknemo na realnost i izazove s kojima se suočavamo kao društvo i da u punom smislu te riječi pokažemo odgovornost, da poruke vjere dosljedno prenesemo u našem okruženju - kazao je direktor Smajilović.

Kao bitne programske odrednice izdvojio je podizanje svijesti o izvršavanju vjerskih propisa i ibadeta, te očuvanje porodice. Detaljan plan, kazao je, o organizaciji ramazanskih aktivnosti je već u pripremi i bit će dostavljen svim medžlisima pred početak mjeseca ramazana. 

Na kraju seminaa Meho ef. Šljivo, šef Odjela za hatabet, vaz i iršad, mostarski muftija Salem ef. Dedović i direktor Smajilović predstavili su Zbornik hutbi.

Zbornik je štampan u izdanju Uprave za vjerske poslove, a sadrži 54 hutbe naših eminentnih alima, muftija, muderisa i  imama. 

(Hasan Eminović/Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti