Zaključci konferencije "Psihološka i duhovna zaštita i podrška u kriznim situacijama": Vjerske zajednice su važan faktor pomoći

Vjerske zajednice se izdvajaju kao vrlo značajan faktor pomoći u kriznim situacijama, posebno kroz promociju prakticiranja vjere kao životne filozofije, jedan je od zaključaka konferencije "Psihološka i duhovna zaštita i podrška u kriznim situacijama", održane jučer u organizaciji Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici.

Na ovoj konfereciji su učestvovali eminentni stručnjaci iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Hrvatske i Švicarske, a održana je pod pokroviteljstom reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Huseina ef. Kavazovića.

U zaključcima se navodi i da su na temelju rezultata istraživanja izdvojena tri duhovno-psihološka metoda u suočavanju sa kriznim situacijama, a to su vjerovanje (iman), pokornost i sustezanje od grijeha, što je sve u funkciji jačanja psihološkog imuniteta osobe i kvalitetne uspostave ravnoteže između duhovnog i tjelesnog.

Duhovni tretman je nužno ojačati i nadići slabosti dosadašnjeg pristupa u vjerskom odgoju, a krajnji cilj je dosegnuti praktikovanje vjere kao životne filozofije, a zaključeno je i da je u kriznim situacijama potrebno jačati mehanizame suočavanja sa stresom kod svih, posebno vulnerabilnih skupina (djeca i mladi, žen trudnice i mlade majke).

Ocijenjeno je i da treba djelovati multidisciplinarno i multisektorski kroz formalne i neformalne sisteme psihosocijalne podrške. Kod djece i mladih zbog slabo razvijenih mehanizama suočavanja sa stresom i nedostatka socijalne podrške mogu se očekivati ozbiljni psihološki, socijalni i edukacijski problemi koji će zahtijevati adekvatan odgovor.

Istaknuto je da su se žene u vrijeme pandemije COVID-19 našle pred novim izazovom, dobile su niz novih uloga koje su iziskivale simultani napor (posao, dječija škola, kućanski poslovi, strah od obolijevanja, a posebno izloženost porodičnom nasilju), a empirijski je potvrđeno da je sve to za posljedicu imalo povećanje anksioznosti i stresa, te borbe za vlastiti život i sigurnost.

U zaključcima se navodi i da odgovor zajednice trebaju biti programi psihosocijalne podrške, integrirane u zdravstveni i odgojno-obrazovni sistem, a posebno programi koji imaju porodično usmjerene pristupe unapređenja kvaliteta mentalnog zdravlja djece i adolescenata, poput programa podrške roditeljstvu i promocije zdravih porodičnih odnosa.

U kriznim situacijama posebnu ulogu ima uključivanje psihologa u objašnjenju trenutne krize, davanju preporuka za ispravno postupanje, davanju opće i individualne psihološke podrške, a naročitu ulogu u tome imaju mediji i psiholozi osnaženi za medijsko djelovanje.

Naučnoistraživački rezultati, kako se navodi, potvrdili su releventnost religijskog, odnosno duhovnog aspekta zaštite i podrške, kao jednog od glavnih faktora podsticanja rezilijentnosti u suočavanju sa kriznim situacijama, traumom, stresom, i to kroz: vjerovanje u Boga, različite vjerske obrede i život u skladu sa vjerom. Rezultati su pokazali da su pojedinci kroz vjerovanje imali benefit u suočavanju sa posljedicama uzrokovanim pandemijom COVID-19.

- Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini u suočavanju s pandemijom COVID-19, djelujući kroz svoj sistem i na vjernike, imala je značajnu ulogu u provedbi mjera propisanih od strane Kriznog štaba, te pokazala da poštuje struku donošenjem odluke o prakticiranju vjerskih obreda kod kuće, te uvođenjem odgovarajućih mjera u vjerskim objektima - dodaje se u danas saopćenim zaključcima.

Islamski pedagoški fakultet Univerziteta u Zenici najavio je da će objaviti će zbornik kompletnih radova predstavljenih na ovoj konferenciji. 

(Preporod.info)