Borba za američku demokratiju

Piše: Mirnes Kovač

Novi američki predsjednik Biden i potpredsjednica Harris, čija će inauguracija biti obavljena 20. januara u potpuno drugačijim okolnostima od uobičajene slavljeničke atmosfere, nalaze se pred teškim zadatkom nacionalnog pomirenja i ujedinjenja.

"Kako je došlo do ovako loše situacije ovdje? Kako smo došli do ove tačke u zemlji?" - pita se Andy Kim, zastupnik u Američkom kongresu iz savezne države New Jersey na zapanjujuće scene stotina američkih vojnika koji su raspoređeni u zgradama Američkog kongresa na Kapitolu. Ove njegove riječi prenio je na svom Twitteru Igor Bobic, rođeni Bosanac, reporter HuffPosta iz Washingtona.

- Ovakve scene u američkoj prijestolnici nisu viđene više od 160 godina, još od Građanskog rata,“govori jedan američki pripadnik Nacionalne garde svome kolegi. Najmanje hiljadu vojnika je u zgradama, leže po hodnicima zgrada Kongresa, spavaju u prijemnim hodnicima za posjetioce, po kafeterijama i na ulazima. Prema medijskim informacijama oko deset hiljada pripadnika Američke vojske angažirano je u Washingtonu nakon prošlosedmičnih nereda u kojima su 6. januara, ove godine, radikalne pristalice predsjednika Donalda J. Trumpa provalile u zgrade Kongresa i oskrnavile središte američke zakonodavne vlasti - "srce američke demokratije", ako su to opisali politički komentatori.

Drugi opoziv Trumpa

Već u ponedjeljak 11. januara, demokrate su pokrenule inicijativu za opoziv ( impeachment) predsjednika Trumpa zbog "poticanja na pobunu". Već u srijedu, 13. januara, ove godine u Zastupničkom domu Sjedinjenih Američkih Država, jednom od dva doma Kongresa SAD (drugi je Senat) vodila se historijska rasprava o drugom opozivu još uvijek aktualnog američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Nakon dugotrajne rasprave u kojoj su većinom demokrate i jedan broj republikanaca iznosili argumente za opoziv pravdajući taj zahtjev odgovornošću, dok su se republikanci koji podržavaju Trumpa protivili iznoseći primjedbe uglavnom proceduralne naravi, te pozivajući na sprovođenje istraga, Zastupnički dom je usvojio opoziv predsjednika čime je predsjednik Trump ušao u historiju kao prvi predsjendik SAD koji je dva puta opozvan. Za njegov opoziv pored 233 demokratska kongresmena glasalo je i deset republikanskih od njih ukupno 211. Nakon ovog formalnog opoziva slijedi suđenje u Senatu, a ako Trump bude optužen od strane najvišeg predstavničkog tijela prijeti mu gubitak priveligija koje nakon napuštanja Bijele kuće ima svaki američki predsjendik, te najvažnije – zabrana političkog angažiranja i djelovanja.

Događaji na Kapitolu su zapravo bili kulminacija kampanje koju predsjednik Trump vodi gotovo cijelo vrijeme svog mandata. Potpuno urušavanje političke kulture u Americi, otvoreni rat sa mainstream medijima, podrška najradikalnijim grupama u Americi i svijetu, istupanje iz međunarodnih konvencija i sporazuma, podrška despotskim i aparthejdskim režimima, zanemarivanje opasnosti pandemije, te ponižavanje i smjenjivanje svih zvaničnika i saradnika koji se nisu slagali sa njegovim potezima, a povrh svega laži i obmane američke javnosti, kojima je predsjednik Trump vladao, doveli su Sjedinjene Američke Države pred zid kojeg su počeli uviđati i neki republikanski kongresmeni.

Ova kampanja se posebno radikalizirala od 3. novembra, prošle godine, kada je predsjednik Trump shvatio da neće osvojiti drugi mandat. Krenuo je sa otvorenim osporavanjem temelja američke demokratije - tvrdnjama da su izbori pokradeni, te konačno zahtjevom da američki sudovi i konačno Kongres ospore izabranog predsjednika Joea Bidena i njega proglase za pobjednika. Kada je postalo očito da se to ne može desiti predsjednik Trump je preko svojih društvenih mreža počeo pozivati na proteste "Spasimo Ameriku" i podstrekavati svoje pristalice da silom spriječe formalno potvrđivanje Bidena u Kongresu.

U govoru koji je trajao više od sat vremena okupljenim pristalicama na platou Elipse nedaleko od Bijele kuće, Trump ih je otvoreno podsticao da krenu na Kongres gdje su se američki zastupnici okupili da formalno certificiraju Bidenovu pobjedu.

Trumpovo podsticanje na nasilje?

Ovo su neke od ključnih problematičnih izjava na tom skupu koje su sada uvrštene kao glavni argumenti u procesu opoziva: "Pobjedili smo ove izbore i to smo ih premoćno dobili!" "Zaustavićemo krađu!"; "Nikada nećemo odustati, niti priznati poraz. To se neće desiti!"; "Ako se ne borite vraški, nećete više imati zemlju!"; "Miroljubivo i patriotski učinite da se vaši glasovi čuju!"; te "Idemo na Kapitol".

Faktički od izborne noći Trump je na svojim društvenim mrežama uporno tvrdio i objavljivao sve informacije i zavjerničke teorije o krađi izbora, a ponovio ih je i na platou Elipse pred svojim ostrašćenim pristalicama koji su u Washington došli iz svih dijelova Amerike. Njegove objave su u početku nakon održanih izbora društvene platforme Facebook i Twitter označavale kao sporne i neistinite, međutim, Trump ili njegov tim je nastavio sa forsiranjem ovih informacija koje su pratili milioni.

Posebno sporne su njegove tri zadnje izjave izrečene na mitingu "Spasimo Ameriku", a koje su u kontekstu cijelokupnog govora i atmosfere dovele do nereda na Kapitolu. Spominjanje "vraške borbe" i "poziv da se krene na Kapitol" s jedne strane, te poziv da se to učini "miroljubivo i patriotski" ostavlja prostor za sumnju, o čemu se raspravljalo i tokom procesa opoziva. Iako je u svim izjavama koristio prvo lice množine što bi uključivalo i njega samog, Trump se nije pridružio svojim pristalicama, već je događaje pratio iz Bijele kuće. Ipak, s obzirom na važnost ovog govora i posljedica koje je izazvao neke medijske kuće su angažirale pravne stručnjake kako bi se razjasnilo da li je u Trumpovom govoru bilo “podsticanja na nasilje”. Iako će o ovim stvarima konačan sud dati Američki senat, pravni stručnjaci, poput profesora Garretta Eppsa sa Univerziteta u Baltimoreu ističu kako je predsjednik Trump "jasno znao da u toj gomili ima ljudi koji su spremni i namjeravali biti nasilni, te da zasigurno nije učinio ništa da ih obeshrabri. On ne samo da nije učinio ništa da to obeshrabri, već je snažno sugerirao da se to desi."

Nakon što su se u popodnevnim satima 6. januara, na Kapitolu desili nemili događaji u kojima su Trumpove pristalice provalili u Američki kongres i nakon informacija da ima poginulih, predsjednik Trump je odmah na svom Twitter profilu objavio video u kome poziva na smirenost, ali je i dalje nastavio ponavljati ranije izrečene sporne tvrdnje. Nedugo nakon objavljivanja ovog video snimka Twitter je poduzeo akciju onemogućio opcije retweet, like i reply na profilu predsjednika Trumpa! Zapravo, ovim se desio prvi korak ka potpunoj suspenziji Trumpovog naloga na Twitteru i zaustavljanju njegove najefikasnije propagandne alatke. Potom je uslijedio Facebook čiji je izvršni direktor Mark Zukerberg sutradan, 7. januara, objavio da će blokirati predsjednika Trumpa na svojim platformama "najmanje do kraja njegovog mandata 20. januara".

Regulacija društvenih medija?

Dva dana kasnije, u subotu 9. januara, Twitter je trajno suspendirao privatni Twitter nalog američkog predsjednika sa porukom da “Twitter obustavlja naloge koji narušavaju pravila Twittera.” Nekoliko minuta kasnije, ova američka kompanija je objavila objašnjene u kojem kao razlog trajne obustave Trumpovog privatnog naloga (@realDonaldTrump kojeg je pratilo 88.7 miliona ljudi) navodi da je to učinjeno “zbog rizika daljnjeg podsticanja na nasilje.” Zanimljiva je i analitička kartica Trumpvog Twitter profila koja je poslije objavljena, a prema kojoj je ovaj Trumpov profil pratilo 70 posto lažnih pratilaca, a koja govori o jednoj drugoj dimenziji laži i prevare. Sjetit ćemo se da je predsjednik Trump svoj cijeli mandat optuživao mainstream medije etiketirajući ih kao “lažne vijesti” (fake news) a zapravo je svoju glavnu propagandnu mašineriju bazirao na lažnim pratiocima, odnosno kompjuterskim botovima koji automatski ponavljaju i šire sadržaje i informacije koje je plasirao. U međuvremenu su nakon Twittera i Facebooka i ostale društvene mreže su “deplatformirale” (kako su to imenovali) američkog predsjednika Trumpa navodeći slične razloge. I doista, ovi potezi glavnih platformi društvenih medija, predstavljaju historijski potez, ali i nagovještaj nove stranice u sferi regulacije digitalnih medija o kojoj se već duže vrijeme vode debate kako u SAD tako i u svijetu.

Dešavanja u Washingtonu 6. januara, zaista su šokirala svijet. Mnogi su cinički prokomentirali kako je zapravo američka vanjska politika nakon dugo vremena izbivanja po svijetu zapravo se vratila u svoju zemlju, te da sada Američka vojska nakon decenija angažmana po raznim svjetskim destinacijama sada mora demokratiju očuvati kod kuće i to u svome glavnom gradu.

Zaista zapanjujuće scene!

Preko hiljadu američkih vojnika po hodnicima zgrada Američkog kongresa, te oko deset hiljada njih u Washington D.C. zapravo potvrđuju riječi s početka ovog teksta američkog kogresmena Kima. Jer, doista pred Sjedinjenim Američkim Državama je vrijeme preispitivanja kako se došlo do ove situacije i šta je potrebno učiniti kako bi se deradikalizirali milioni zavedenih američkih građana.

Također, pred novim američkim predsjednikom Bidenom i potpredsjednicom Harris, čija će inauguracija biti obavljena 20. januara u potpuno drugačijim okolnostima od uobičajene slavljeničke atmosfere, je težak zadatak nacionalnog pomirenja i ujedinjenja, ali i nastavka borbe za američku demokratiju.

Veliki je to izazov u vremenu svjetske pandemije korona virusa koja je u ovoj zemlji upravo zbog nepravovremenog reagiranja i negiranja opasnosti od strane Trumpa i njegove administracije do sada odnijela 385 hiljada života, sa preko 3 hiljade smrtnih slučajeva dnevno i tendencijom da ta brojka uskoro dosegne brojku od 5 hiljada.

(Preporod)