Prevedena vakufnama najstarije mostarske džamije Sinan-paše Borovinića

Sinan-pašina džamija na Mejdanu prema pouzdanim historijskim izvorima je najstarija džamija u Mostaru i jedna od najstarijih u Bosni i Hercegovini. Koliko god je interesantna njena sudbina i historijat jednako tako je zanimljiva i njena vakufnama (sudski akt o pravnom tretmanu objekta i legalizaciji njenog vakufa) Vakufnama je napisana i čuvana u Istanbulu.

Tokom višedecenijskog istraživanja bila je nedostupna rahmetli Hivziji Hasandediću. Orijentalisti i arhivski radnici identificirali su je tek nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Sinan-pašina vakufnama je specifična po tome što tretira sve ili skoro sve vakufe koje je gradio širom Osmanske carevine. Pisana je arapskim jezikom i datirana krajem džumade-l-ula'a 912. h.g., odnosno 1509.godine. Zbog njene važnosti za Grad Mostar i Islamsku zajednicu u ovom gradu Centra za istraživanje islamske kulture i tradicije pri Medžlisu IZ-a Mostar uložio je značajne napore da se prevede na bosanski jezik i dosljedno pridruži respektabilnoj arhivskoj građi koja najautentičnije govori o nastanku i razvoju šeher Mostara. Prevođenje, na kojem su radili mostarski imami Ammar ef. Čopelj, mr. Enes ef. Hujdur i hafiz Jusuf ef. Bećoja, trajalo je skoro šest mjeseci.

- Prevođenjem vakufname ona će biti dostupna ne samo historičarima već i široj javnosti. Ako se ima u vidu činjenica da je Sinan-paša Borovinić za Mostar ono što je Isa-beg Ishaković za Sarajevo onda je sasvim jasno da je prevod ove vakufnama od izuzetnog značaja. Također, sama činjenica da je prošlo pola milenijuma, a da ona nije bila prevedena dosta govori o važnosti projekta - istakao je rukovodilac Centra Azem Feriz.

Konačna verzija prevoda, kako nam je kazao, uskoro će biti publicirana i prezentirana, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena.

Prvu džamiju u Mostaru sagradio je hercegovački sandžak-beg Sinan, koji je upravljao Hercegovinom 1474-1475. god. Ona je po svoj prilici bila malehna, bez munare i bez ikakvih dekoracija. Kasnije je prepravio i uz nju munaru podigao drugi hercegovački sandžak-beg Sinan paša Borovinić (1504-1506). On je od 26.4.1516. do 22.1.1517. godine bio veliki vezir Osmanskog carstva.

Uz džamiju su bile podignuti hamam, mehćema i vakufska kuća za stanovanje šerijatskih sudija. Džamija je doživjela više adaptacija.

Srušena je 29.12.1949. godine.

Medžlis IZ Mostar je krajem januara 2009. izvršio arheološka istraživanja i pronašao njene temelje. Obnova džamije počela je 6.2.2014., a vanjski građevinski radovi, uključujući i zidanje munare, dovršeni su u jesen iste godine.

Džamija je proklanjana teravih namazom 15. maja 2018. godine.

(H.E./Preporod.info)