Na Ahiret preselio dr. Kemal Bašić

Član naučnog osoblja Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu (UNSA) dr. Kemal Bašić preselio je na Ahiret danas u Sarajevu.

Kako je objavio Institut na svojoj zvaničnoj Facebook stranici, dr. Bašić se u posljednjih nekoliko dana liječio od upale pluća uzrokovanom virusom Covid-19.

- Institut za historiju izražava saučešće porodici, rodbini i prijateljima dr. Bašića, kao i cijeloj akademskoj zajednici UNSA - navodi se u objavi.

Kemal Bašić je rođen 8. januara 1964. godine u selu Hadžići, općina Prijedor, Bosna i Hercegovina, od oca Muhameda i majke Šefike. Osnovnu školu završio je u Kevljanima i Omarskoj, općina Prijedor.

Završio je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu 1982/83. godine, Islamski teološki fakultet u Sarajevu /sad Fakultet islamskih nauka/ početkom 1991. godine odbranom diplomskog rada "Vakufi u Banja Luci".

Magistrirao je na Ilahijat fakultetu Univerziteta u Ankari u R. Turskoj na Odsjeku za historiju i umjetnost islama /historija islama/ s temom Veze između bosanskohercegovačkih muslimana i Osmanske države 1878-1914, posebno vjerske veze, 3. februara 1999. godine.

Nakon povratka u Bosnu i Hercegovinu radio je dva semestra na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Tuzli u svojstvu vanjskog saradnika predavajući staroturski/osmanski/ jezik. Nakon toga zapošljava se u Tuzli kao profesor islamske vjeronauke, što je radio oko 14 godina.

Godine 2013. preselio je u Sarajevo.

Doktorirao je 19. aprila 2018. godine, na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, odbraniovši doktorsku disertaciju "Zvornički sandžak u 17. stoljeću".

Kemal Bašić je učesnik nekoliko tribina, naučnih skupova, okruglih stolova. Autor je knjige "Kozarac kroz historiju" (Tuzla, 2005), koautor knjige "Istaknuti Tuzlaci s Midhatom Spahićem" (Tuzla, 2005), priređivač knjige "Ilijas Mahmuljin: Umino ognjište"  (Tuzla, 2011), autor knjige Muhamed Tajib Okić-život i djelo (Sarajevo, 2015).

Autor većeg broja naučnih radova kao i prijevoda s turskog jezika koji su objavljeni u raznim publikacijama i časopisima u Bosni i Hercegovini (Muallim, Novi muallim, Hikmet, Pogledi, Glasnik VIS-a, Preporod, Arhivska praksa, Takvim, Anali GHb, Gračanički glasnik, Baština sjeveroistočne Bosne, Glasnik Arhiva i Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine).

Bio je član redakcije za publiciranje djela: Hivzija Suljkić: Sabrani tekstovi u tri knjige (Tuzla 2007) i knjige "Hasan Škapur: Odnos osmanskih vlasti prema Bosanskom ustanku 1875-1878." (Sarajevo 2017).

Jedan od osnivača Centra za osmanističke studije u Sarajevu.

(Preporod.info)