Godišnji izdaci u zdravstvu Federacije BiH čak 2,1 milijardu KM

Prema podacima Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja (ZZOR) FBiH, prošle godine ostvarena sredstva u zdravstvu iznosila su 2.194.339.207 KM.

Od toga su, kako je rečeno iz Zavoda za Preporod.info, prihodi iz obaveznog zdravstvenog osiguranja iznosili 1.585.979.314 KM, dok su prihodi van obaveznog zdravstvenog osiguranja 608.359.893 KM.

Javno zdravstvo finansira se uglavnom iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, dok je udio budžetskih sredstava u javnom zdravstvu veoma nizak (iz općinskih, kantonalnih, entitetskih te državnog budžeta).

Građani za doprinose izdvajaju 16,5 posto, od čega 12,5 posto ide na teret zaposlenika i četiri posto na teret poslodavca.

- Doprinos za zdravstveno osiguranje penzionera uplaćuje se po stopi od 1,5 posto na iznos isplaćene penzije u Federaciji BiH, a u skladu sa aktom Vlade Federacije BiH iz 2004. godine. Federalni zavod PIO/MIO vrši uplatu doprinosa za sve penzionere u Federaciji BiH po stopi od 1,2 posto - pojasnili su iz Zavoda. 

Uprkos milijardama koji se "sliju" u zdravstvo, većina građana, nažalost, nije zadovoljna uslugom.

Kako bi građani znali gdje ide njihov novac, pitali smo nadležne u Zavodu, koji kažu da je ukupna potrošnja u zdravstvu Federacije BiH u prošloj godini iznosila 2.171.704.501 KM.

Na tekuće rashode odnosilo se 2.092.419.380 KM, a na kapitalne izdatke 79.285.121 KM što čini 3,65 posto ukupne potrošnje.

Bolnice su najveći pružaoci usluga zdravstvene zaštite i imaju oko 36 posto udjela u ukupnoj potrošnji u zdravstvu. Drugi najveći pružalac zdravstvene zaštite su ambulante, sa oko 29 posto udjela u ukupnoj potrošnji u zdravstvu. Udio maloprodaje i drugih pružalaca medicinske robe je, također, veliki i iznosi oko 28 posto ukupne potrošnje u zdravstvu.

- Na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja utrošeno je 1.509.471.744 KM, što čini 69,51 posto ukupne potrošnje. U ovim rashodima obaveznog zdravstvenog osiguranja najviše je utrošeno na bolničku zdravstvenu zaštitu i to 638,1 milion KM, zatim slijede primarna zdravstvena zaštita u iznosu od 335,1 milion KM, lijekovi na recept 148,1 milion KM, bolovanje preko 42 dana u iznosu od 42,1 milion KM, zdravstvena zaštita u inostranstvu u iznosu od 29,9 miliona KM. Za potrošnju u zdravstvenim ustanovama koja se finansira sredstvima ostvarenim iz drugih izvora izvan obaveznog zdravstvenog osiguranja iznosila je 582.947.636 KM, što čini 26,84 posto ukupne potrošnje - rečeno je za Preporod.info iz Zavoda.

Prošle godine usluge i lijekove koji se finansiraju iz sredstava Federalnog fonda solidarnosti koristilo je oko 30.000 pacijenata iz cijele Federacije BiH.

Kazali su nam i da je na osnovu podataka iz Obračuna sredstava u zdravstvu u 2019. godini ukupan broj stanovnika u Federaciji iznosio 2.190.098 osoba, od čega je ukupan broj osiguranih lica prema podacima kantonalnih zavod zdravstvenog osiguranja 1.923.491.

- Razlika ova dva podatka upućuje da 266.607 građana u Federaciji BiH nije bilo pokriveno obaveznim zdravstvenim osiguranjem, odnosno da je zdravstvenim osiguranjem na nivou Federacije BiH u 2019. godini obuhvaćeno 87,83 posto stanovništva - ističu iz Zavoda. 

Dodaju i da kriza izazvana pandemijom nije imala značajnijeg utjecaja na liječenje pacijenata lijekovima koji se finansiraju iz sredstava Federalnog fonda solidarnosti. Određeno smanjenje broja pacijenata je evidentirano kod usluga i liječenja u inostranstvu.

- U periodu od 1. janura do 31. oktobra ove godine 218 pacijenata je upućeno u inostranstvo. Zahvati su rađeni radi liječenja i kontrolnih pregleda za urođene srčane mane kod djece koje se mogu liječiti operativnim putem, za oboljenja iz oblasti dječije onkologije  - transplantacija koštane srži, neurohirurška oboljenja djece i odraslih koja se mogu uspješno liječiti neurohirurškom operacijom gama knife, true beam i cyber knife, embolizacije, stentiranje i koilovanje krvnih sudova, tumori oka kod djece i odraslih, oboljenja jetre, bubrega, pankreasa, srca kod djece i odraslih koja se mogu uspješno liječiti transplantacijom, oboljenja rožnice, oboljenja kod odraslih koja zahtijevaju transplantaciju koštane srži i za oboljenja kod djece izuzetno rijetkih patologija, odnosno oboljenja sa niskom incidencom (jedan na milion stanovnika), ukoliko se radi o jedinom oboljenju, odnosno ukoliko bi liječenje u inostranstvu dovelo do potpunog izlječenja - kazali su iz Zavoda. 

Naglasili su da, kada je riječ o skupim lijekovima koji se finansiraju iz sredstava Federalnog fonda solidarnosti, do danas nije bilo problema u snadbijevanju. Naveli su i da su zalihe lijekova i medicinskog materijala koji se finansira sredstvima Federalnog fonda solidarnosti u zdravstvenim ustanovama na nivou dvomjesečne potrošnje.

(A.N./Preporod.info)