Poslodavci i radnici ne bi mogli podnijeti nova zatvaranja firmi

Skoro 30.000 radnika, kako u Federaciji BiH, tako i u manjem bh.entitetu Republika Srpska (RS), ostalo je bez posla pojavom pandemije Covid-19 koja je počela sredinom marta i tajala do juna. 

Na udaru su se uglavnom našli radnici malih i srednjih preduzeća (ugostiteljstvo, trgovina, ali i prerađivačka djelatnost…) Radnici koji su uspjeli sačuvati radna mjesta strahuju od najava da bi ponovo moglo doći do zatvaranja firmi usljed pogoršanja stanja zbog nekontrolisanog širenja korona virusa.

- Vjerujem da su nadležni spremniji sada u odnosu na mart, kada se sve zatvorilo. Radnici su tada bili najnezaštićeniji. Korona nam je do sada usmrtila na hiljade radnih mjesta. To se ne smije desiti ponovo, jer na hiljade radnika i njihovih porodica ostalo bi bez primanja, ugrožena bi im nam bila egzistencija - kazala nam je Alisa Drinić, trgovkinja iz Sarajeva.

Nadležni tvrde da su pripremili "mjere" kojima će pokušati spasiti ekonomiju. No, ne navodi se koliko radnih mjesta može biti sačuvano, što je u ovom momentu ključno pitanje.

Iskustvo iz marta natjeralo je Udruženje poslodavaca Federacije BiH da napravi istraživanje s ciljem sagledavanja realnog stanja u privredi usljed pandemije Covid-19. Istraživanje je bazirano na uticaj korona virusa na bh. ekonomiju, odnosno na stanje pada prihoda, zaposlenosti, likvidnosti, snabdjevenosti repromaterijalima I prodaje gotovih proizvoda. 

Iz anketiranih 667 kompanija naveli su da su otpustili 2.799 radnika. Na pitanje "koliko će od kraja pandemije upošljavati osoba u odnosu na mart, kada je sve stalo", 44 posto ih je odgovorilo jednako, 24 posto je navelo da će upošljavati manje do 30 posto, 10 posto će ih uposliti manje od 50 posto radnika, dok će 75 posto manje radnika uposliti osam posto firmi. Svega osam posto poslodavaca je reklo da će uposliti više radnika.

Porazne su statistike i kada je riječ o tome koliko su se smanjili poslovni prihodi u drugoj polovici marta u odnosu na prvu polovicu mjeseca, kada nije bilo korone.  

Iz 667 anketiranih firmi njih 36 posto je odgovorilo da su prihodi smanjeni 75 do 100 posto, 23 posto navodi da su prihodi manji 50 do 74 posto, a isto toliko njih tvrdi da su im prihodi manji za 24 posto, dok svega njih 18 posto kaže da su prihodi pali od 25 do 49 posto.

Na pitanje koliko je likvidnost s kojom su se susreli poslije 16. marta, čak 33 posto ih je reklo da je teška, 26 posto se izjasnilo da je likvidnost usred korone bila preteška za njihovu firmu, 16 posto navodi da je neizdrživa, a tek sedam posto njih stava je da je likvidnost bila blaga.

Odgovorili su i na pitanje: "Koji od predloženih finansijskih instrumenata bi najviše pogodovao privredi FBiH?"

Njih 178 smatra da je to privremeni moratorij na kredite, smanjenje plata funcionerima i javnom sektoru odgovorilo je njih 157, refundiranje plaćanja poreza i doprinosa vezanih za plaću reklo je 120 poslodavaca, za 100 poslodavaca to je privremena obustava plaćanja doprinosa i poreza, dok iz 62 firme smatraju da je to privremena suspenzija pojedinih odredbi radnog zakonodavstva. Svega 42 firme vjeruju da je to davanje garancije Vlade FBiH, a samo njih 18 da je bespovratna dodjela sredstava Vlade uz određena uslovljavanja.

U izvještaju "Covid-19, ekonomske posljedice za BiH, mjere i rješenja", kojeg su ekonomisti Admir Čavalić, Faruk Hadžić i Damir Bećirović uradili za Fondaciju Friedrich Naumann Sarajevo, navodi se da će za saniranje negativnih posljedica samo u 2020. godini biti potrebno dvije milijarde maraka. 

U izvještaju se, između ostalog, navodi da kompanije u BiH još od januara 2020. osjećaju posljedice pandemije zbog pada uvoza iz Kine. One su dodatno naglašene krizom u Italiji i drugim evropskim zemljama jer je, kako se navodi, upravo Italija, pored Njemačke, najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH. 

Uprkos statistikama, problemima, strahovima i isčekivanju, za radnike niko ne nudi rješenja. Nema sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH, Savez samostalnih sindikata BiH šuti, dok samo Vlada Federacije BIH tvrdi da je pripremila "mjere"”, koje su koliko toliko utjeha u neizvijesnosti.

(A.N./Preporod.info)