Selam, ya Resulallah 2020: Džemaludin Latić na susretu "Večer sa bošnjačkim pjesnicima"

U Bošnjačkom institutu – Fondacija Adil Zulfikarpašić u Sarajevu održana je "Večer sa bošnjačkim pjesnicima", koja je dio programa ovogodišnje manifestacije Dani o Allahovom Poslaniku "Selam, ya Resulallah 2020". Gost je bio ugledni bošnjački intelektualac i književnik, autor brojnih ilahija i kasida Džemaludin Latić.

Latić je pohvalio organizatore manifestacije "Selam, ya Resulallah", kazavši kako je to jedna od najznačajnijih akcija Islamske zajednice u BiH.

- Manifestacija je značajna pogotovo u vrijeme kada se simbol islama, poslanik Muhammed a.s. , ni kriv ni dužan našao u žiži javnosti i to ne na način kako bismo mi željeli. Mi kroz učešće u ovoj manifestaciji lijepo lice našeg poslanika i naše vjere predstavljamo u najboljem svjetlu i to me neobično veseli - rekao je Latić.

Govoreći o ilahiji i kasidi, Latić je kazao kako su one davno zaživjele u bošnjačkom narodu, te napomenuo kako je ilahija pobožna pjesma o jednom i jedinom Bogu, Allahu.

- Kada pišete ilahiju i kasidu, njihove forme su iste. Znači, veliki i najveći pjesnici muslimanskih naroda zapravo su napisali i ilahije i kaside, i čitave divane. Po mom mišljenju, mi još uvijek nismo pročitali najveće pjesnike koje imamo. Nažalost, Bošnjaci i ne znaju ko su njihovi najveći pjesnici. Ni jedan posto Bošnjaka ne zna da je jedan naš pjesnik, koje je živio ovdje u blizini Šeherćehajine čuprije kod Inat kuće, Hasan Sabit Bosnevi dva puta pokraj Kabe dobivao burdu, a to je poseban dar za pjesnika još iz vremena Muhammeda. U Osmanskom carstvu je Hasan za svoj divan ilahija i kasida nagrađen kao najbolji pjesnik carstva koje se prostiralo na tri kontinenta. No, o Hasanu mi danas vrlo malo znamo - pojasnio je Latić.

Dalje navodi kako je još kao dječak tokom odrastanja u Gornjem Vakufu od svog oca imao priliku čuti kako uči kasidu "Zašto ječiš moj dolape", a za koju tada, kako kaže, ni on ni njegov otac nisu znali o čemu se zapravo radi.

- To je zapravo bila možda i najpoznatija kasida Yunusa Emrea i ja sam preko te kaside ušao u svijet ilahija i kasida. Yunus Emre je svjetski pjesnik ilahija. UNESCO je, ako se dobro sjećam, 1984. godinu proglasio godinom Yunusa Emrea. Kada dođete u Tursku i vidite šta Yunus Emre znači toj naciji i kakav je to svjetski pjesnik. On je ujedno bio i kompozitor - kazao je Latić.

Na pitanje koja je njegova najdraža kasida koju je napisao, Latić nije mogao odgovoriti.

- Napisao sam ih toliko, a ja svaku pišem da bude najljepša. Tako da ne znam, bojim se da neku odaberem - rekao je Latić.

Upitan je da li može pojasniti kako nastaje jedna ilahija.

- Učitelj svih nas divanskih pjesnika je Dželaludin Rumi, najveći pjesnik islamske civilizacije koji sebe nije dao nazvati pjesnikom. Rumi je rekao, ja nisam pjesnik. Ja sam samo jedno korito u koje kapa kiša i to što korito ponese ja to izgovaram. Za to treba ilham", kazao je Latić, te dodao: "A kako to nastaje to je naravno misterija. To ne zna ni sam pjesnik, on kad sjedne i pođe pisati, ni on ne zna na šta će to izaći. Ali otprilike nosi neka vizija.

Latić se kratko dotakao i svog dugo najavljivanog životnog djela "Mevlud-i-šerif“.

- Mevlud sam napisao i završio. Da nije bilo pandemije, on bi dosad bio u našim džematima, džamijama i kućama. On će uskoro ugledati svjetlo dana. To će biti knjiga sa jedno pet sati snimka. Mevlud je toliko velik da je on jedan kraći životopis Božijeg poslanika - kazao je Latić.

U sklopu večerašnjeg druženja proučeni su i odlomci iz Latićevog mevluda.

(Preporod.info)