Historijski arhiv Sarajevo čuva 11 dužinskih kilometara arhivske građe koja je neprocjenjivo blago BiH

Pune 72 godine Historijski arhiv Sarajevo baštini najvrijednija djela koja su neprocjenjivo blago Bosne i Hercegovine (BiH). U raznovrsnost i vrijednost građe uvjerili smo se prilikom posjete Arhivu, gdje čuvana djela krase police nepreglednih prostorija Arhiva.

Nemoguće je bilo proći između polica, a ne uzeti, pa makar da prelistamo neki od poslaganih naslova, pitajući se koliko je tu zaista djela, koje li je najstarije.

- Trenutno naš Arhiv čuva oko 11 dužinskih kilometara arhivske građe koja ima veliku vrijednost u smislu kulture i baštine BiH. Sva naša arhivska građa nastala do 1945. godine proglašena je Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine - kazao je direktor Arhiva mr.sc. Fuad Ohranović.

Prema njegovim riječima, arhivska građa podijeljena je po historijskim epohama naše zemlje.

- Nažalost, nemamo dokumenata iz bosanskog srednjeg vijeka, tj. dokumenata vezanih za Bosansko Kraljevstvo. Najstariji rukopis koji se nalazi u našoj Orijentalnoj zbirci koja počinje sa osmanskim periodom naše historije i koja je najstarija arhivska zbirka, datiran je u 1410. godinu, a u Bosnu je došao vjerovatno nakon osmanskog osvajanja 1463. godine. To je najstarija arhivska građa u našem arhivu - kazao je direktor.

Arhiv čuva veliki broj dokumenata iz osmanskog perioda historije naše zemlje i ta zbirka osmanskih dokumenata i rukopisa je jedna od najbogatijih u Bosni i Hercegovinu i regionu.

- Najstariji dokument je čuvena Gazi Husrev-begova naredba - emernama, nastala 1531. godine, a pravno utemeljena na Ahdnami sultana Mehmeda II Osvajača iz 1463. godine - pojasnio je Ohranović.

Naveo je i da se u Arhivu nalazi veliki broj dokumenata i fondova iz vremena austro-ugarske uprave u BiH (1878-1918.), te Kraljevine SHS/Jugoslavije (1918-1941).

- Riječ je o arhivskim fondovima "Gradsko poglavarstvo Sarajevo, Vladin povjerenik za Grad Sarajevo, građa Kotarskog i Šerijatskog suda Sarajevo, Popis stanovništva iz 1910. i 1925., dokumentacija sarajevskih škola iz tog perioda itd. Ipak, najvećim dijelom arhivska građa pripada periodu poslije 1945. godine - pojasnio je direktor.

Historijski arhiv Sarajevo, ističe, osnovan je 1948. godine kao Arhiv Grada Sarajeva. Od svog osnivanja, Historijski arhiv Sarajevo je, bez obzira na sve nedaće, do današnjih dana ostao i opstao kao središnja institucija arhivske djelatnosti, koja je nezaobilazna za proučavanje naše narodne i zavičajne prošlosti.

Baština prikupljena i razvrstana u njegovim spremištima neiscrpno je vrelo za istraživanje prohujalih povijesnih i drugih događaja, ali i temelj za razumijevanje savremenosti. Historijski arhiv Sarajevo je u svih ovih 70 i više godina svoje djelatnosti dijelio sudbinu grada u kojem je osnovan.

Ovu od historijske važnosti ustanovu od osnivanja do danas vodile su poznate i ugledne ličnosti naše zemlje. U taj red imena uklesalo se i Ohranovićevo, koji je krajem septembra dobio još jedan mandat na čelu ove institucije. Završio je Gazi Husrev - begovu medresu, a potom magistrirao na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Za Preporod.info otkrio je koji su mu planovi u naredne četiri godine.

- Nadležnosti i obaveze Arhiva utvrđene su Zakonom o arhivskoj djelatnosti Kantona Sarajevo (KS), pa najviše energije bude utrošeno u te svakodnevne obaveze. Arhiv ima veliki broj stranaka, pravnih i fizičkih lica koja svoja prava dokazuju ili ostvaruju na osnovu naše arhivske građe, pa je biti njima na usluzi najbitniji segment rada. Također, prioritet u radu bi trebala biti zaštita i digitalizacija arhivske građe, te vanjska rekonstrukcija zgrade depoa Čadordžina u skladu sa ranije izrađenim projektom. Zatim, tu je rad na izdavačkoj-izložbenoj djelatnosti Arhiva koja je izuzetno važna u segmentu doprinosa kulturnim dešavanjima u Kantonu Sarajevo ali i šire, međunarodnim projektima itd… - kazao je Ohranović.

Prema njegovim riječima, kroz izložbe i publikacije trudi se da približi Arhiv građanima, kako bi oni shvatili značaj arhivskih dokumenata i fondova.

- Pokušavamo da čuvamo ovo naše blago, nekad više nekad manje. U ratovima vrlo često stradaju kultura i baština jedne zemlje a uništavanja arhivske građe se dešavaju i u miru. Podsjetiću na paljevinu Arhiva BiH u februaru 2014. godine. O odnosu prema nacionalnom blagu možda najbolje svjedoči činjenica da jedan Zemaljski muzej i danas prolazi kroz golgotu zbog neriješenog statusa - upozorio je Ohranović.

No, ističe da je veliki interes za građom Arhiva.

- Na godišnjem nivou Arhiv zaprimi gotovo 3.000 zahtjeva fizičkih i pravnih lica, a vezano za dokumentaciju općina u Kantonu Sarajevo, Općinskog suda Sarajevo, sarajevskih škola te drugih fondova. Osim toga, godišnje nas posjeti oko 150 istraživača koji svoje radove pišu na osnovu naše arhivske građe. Istraživačima je u najvećoj mjeri zanimljiva starija građa, dok se zahtjevi odnose uglavnom na period poslije 1945. godine - kazao je na kraju razgovora za Preporod.info Ohranović.

(A.N./Preporod.info)