Dok Svjetska zdravstvena organizacije upozorava na novo izbijanje pandemije, u BiH pola miliona građana bez zdravstvene zaštite

Svijet mora biti bolje pripremljen za sljedeću pandemiju, upozorio je prije nekoliko dana čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus i pozvao zemlje da ulažu u javno zdravstvo.  

- Ovo neće biti posljednja pandemija. Historija nas uči da su virusi i pandemije životne činjenice. Ali kad dođe sljedeća pandemija, svijet mora biti spreman, spremniji nego što je bio ovaj put - rekao je Tedros na brifingu za medije u Ženevi, prenio je Reuters.  

Njegova izjava posebno je zabrinula bh.građane koji nemaju čak ni zdravstveno osiguranje. Nažalost, takvih u Bosni i Hercegovini je skoro pola miliona, pokazuju podaci entitetskih fondova zdravstvene zaštite.

Najveći broj neosiguranih lica čine poljoprivrednici, te nezaposleni. U Federaciji BiH po nekim pokazateljima je oko 200.000 osoba koje ne mogu da odu doktoru ako se razbole, slome ruku, ili moraju uraditi nalaze. Ništa bolja, možda je i gora je situacija u Republici Srpskoj (RS), gdje je neosiguranih oko 257.000 građana.   

Kako će se oni liječiti pitali smo odgovorne. Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Kantona Sarajevo (KS) kažu da takve osobe, ukoliko je riječ o teškim zaraznim bolestima, imaju pravo da se liječe, ali sve zavisi opet od bolesti. 

- Shodno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti nadležnost Zavoda za javno zdravstvo FBiH, između ostalog, je i  provođenje zdravstveno statističkih istraživanja u svrhu praćenja, procjene i analize zdravstvenog stanja stanovništva, kao i organizacije zdravstvene zaštite. Ipak, mi možemo reči da, što se tiče liječenja osoba oboljelih od virusa COVID-19 skrećemo pažnju da je odredbom čl. XI to tačka b. Odluke o osnovnom paketu zdravstvenih prava (“Sl.novine FBiH” br. 21/09) za sva neosigurana lica, između ostalog, garantovano i pravo na liječenje teških zaraznih bolesti, dok je daljom odredbom utvrđeno da se te vrste usluga finansiraju na teret budžeta ili općine na kojoj je neosigurano lice imalo posljednju prijavljenu adresu prebivališta. O samim troškovima liječenja se nije moguće izjasniti na ovakav način, imajući u vidu da, u ovisnosti od kliničke slike pacijenta, svi pacijenti ne zahtjevaju identičan obim zdravstvenih usluga - kazala je za Preporod.info Lejla Brčić, rukovodilac sektora pravnih, kadrovskih i opštih poslova Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja KS.  

Nažalost, nisu samo bh.građani ti koji su u lošoj situaciji. Veliki broj je i zdravstvenih ustanova koje duguju državi za neuplaćene poreze i doprinose. Na 30. novembra prošle godine njih čak 21 ima ukupan dug od 117.516.737,36 KM.   

Podsjećamo, BudžetomFederacije BiH za narednu godinu povećan je transfer za "sanaciju" zdravstvenih ustanova za 24 miliona KM i on ukupno iznosi 30 miliona KM.

Odobrena je raspodjela zdravstvenim ustanovama u FBiH čiji je osnivač Federacija BiH i to Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS), Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) Mostar i Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) Tuzla po 10.000.000 KM. 

U skladu s novonastalom situacijom s pojavom koronavirusa, Vlada FBiH je 17. marta 2020. godine usvojila Odluku o izmjenama Odluke o programu utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava "Transfer drugim nivoima vlasti i fondovima-transfer za sanaciju zdravstvenih ustanova u FBiH", kojom je izmjenjena svrha, odnosno namjena sredstava te je definirano da je svrha transfera osiguranje pružanja zdravstvenih usluga sekundarnog i tercijernog nivoa zdravstvene zaštite kroz poduzimanje mjera i aktivnosti s ciljem zaštite zdravlja stanovništva u borbi protiv koronavirusa (COVID-19) i sprečavanju i ublažavanju njegovih posljedica na zdravlje ljudi kao i restrukturiranje i finansijska konsolidacija javnih zdravstvenih ustanova. 

Iz Federalnog ministarstva zdravstva navode da su tom odlukom sredstva namijenjena za medicinski tretman oboljelih, nabavku lijekova i drugog potrošnog materijala, nabavku neophodne medicinske opreme, medicinskih sredstava, dezinfekcionih sredstava i druge zaštitne opreme, neophodne u situaciji borbe protiv globalne pandemije izazvane koronavirusom (COVID-19), kao i za osiguravanje kvaliteta i kontinuiteta u pružanju zdravstvenih usluga.

Tri klinička centra u FBiH su osim navedenih novčanih iznosa dobili i finansijska sredstva Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) po Odluci Federalnog štaba civilne zaštite o dodjeli finansijskih sredstava Federalnim službama zaštite i spašavanja za medicinsku pomoć od 16. marta 2020. godine.

Po ovim odlukama, Federalni štab civilne zaštite odobrio je finansijska sredstava u visini od 2,5 miliona KM za KCUS, UKC Tuzla, SKB Mostar i mostarsku bolnicu "Dr. Safet Mujić".

S obzirom na upozorenje čelnika Svjetske zdravstvene organizacije, kao i na uložena sredstva u zdravstvo od Vlade FBiH, Federalnog štaba civilne zaštite FBiH, te brojnih donacije koje su stigle u BiH u posljednjih nekoliko mjeseci, sigurno  je da bi javne zdravstvene ustanove u FBiH jesen morale dočekati sa adekvatnim količinama medicinske i zaštitne opreme i dovoljnim zalihama potrebnih lijekova i medicinskih aparata.  

(A.N./Preporod.info)