Mr. Edin Mezit: "Od fizike do etike - naučne, moralne i društvene konotacije ateizma"
Asocijacija za kulturu, obrazovanje i sport - AKOS izdala je ove godine knjigu pod naslovom "Od fizike do etike - naučne, moralne i društvene konotacije ateizma" koju je priredio mr. Edin Mezit.
Autor na 317 stranica kroz devetnaest poglavlja koja predstavljaju izbor tekstova iz različitih izvora (knjiga i novinskih članaka) čitaocima nudi savremenu kritiku ateizma, uz skretanje pažnje na neke od njegovih negativnih aspekata koji se i ne pominju baš često u javnom diskursu.
- Većina predstavnika savremene naučne zajednice svojim autoritetom obezbjeđuje kredibilitet ateističkoj misli. Oni nas uvjeravaju da je svako drugo razumijevanje realnosti samo iluzija. Kao najutjecajniji glasovi današnjice, oni, također, tvrde da je jedini put do potpune istine o svijetu u kojem živimo primjena metodološkog naturalizma, odnosno, insistiranje na naturalističko-materijalističkom objašnjenju svih stvari i pojava u svemiru. Iz ovakvog pogleda na stvarnost, projiciranog iz najeminentnijih naučnih krugova proizilazi da je religija, sa svim njenim učenjima, vjerovanjima i obredima, samo proizvod ljudske imaginacije.
Da li je, međutim, zaista tako? Da li je nauka, koja je, bez sumnje, izvanredno ljudsko postignuće, jedini izvor znanja o svijetu i da li je metodološki naturalizam jedini mogući pristup nauci? Da li je jedini cilj naučnika otkrivanje i dokazivanje istine, slijeđenjem dokaza ma gdje ih oni odveli? Pristupaju li naučnici istraživanjima sa isključivo vrjednosno neutralnim stavom i bez ideoloških i drugih predubjeđenja? Imaju li naučnici ponekada i nenaučne motive? Da li su naučne paradigme nepromjenjive? Da li ateisti vjeruju u isključivo empirijski dokazive tvrdnje? Postoje li ozbiljni nedostaci u materijalističko-naturalističkom naučnom narativu? Da li su fenomeni kao što su život, svijest, ljudski govor i sl., zaista svodivi na isključivo materijalne uzroke? Može li nauka objasniti šta je moralno a šta nemoralno, šta je lijepo a šta ružno i sl.?”
Ovako u Uvodu knjige priređivač mr. Edin Mezit približava čitaocu tematiku ovog neobično zanimljivog štiva.
Riječ je uglavnom o tekstovima različitih zapadnih apologetičara religije, ali i pojedinih ateista čija iskrena zapažanja o problemima sa kojima se sučava naturalističko-materijalističko objašnjenje realnosti zaslužuju, prema priređivaču knjige, biti prezentirana našem čitateljstvu.
Prvi dio knjige uglavnom je vezan za pojedine fenomene svijeta kojeg nastanjujemo, a koji, uz neadekvatnost njihovog materijalističkog objašnjenja, imaju i izražene religijske implikacije.
Misli se, prije svega, na finu podešenost svemira koja je preduvjet za nastank i opstanak života.
Drugi dio donosi određena naučna zapažanja u vezi sa sve ozbiljnijim problemima sa kojima se suočava teorija evolucije, a koji nisu u dovoljnoj mjeri prezentirani široj javnosti.
Treći dio knjige vezan je za područje ljudske svijesti i intelekta kao i pojedine fenomene vezane za njih, a čija kompleksnost predstavlja enorman izazov za sve koji njihovo postojanje nastoje objasniti kroz bilo kakav evolutivni proces.
U četvrtom dijelu knjige prezentirane su neke od najočiglednijih moralno-etičkih konsekvenci ateizma i darvinizma na čovjeka i društvo.
Na samom kraju knjige, u Post scriptumu, njen priređivač donosi neke od najupečatljivijih primjera nenaučnih ideja u koje vjeruju naučnici ateisti, te prezentira i neke od najpoznatijih primjera negativnog, dehumanizirajućeg utjecaja ateističkih ideja na pojedince u novijoj povijesti Zapada.
Uz sve preporuke, knjiga autora mr. Edina Mezita predstavlja riznicu kvalitetnih argumenata i dobrodošlo osvježenje u oblasti kritike ateističke misli na našem jeziku
(Sanadin Voloder/Preporod.info)
