Održana panel diskusija u Gazi Husrev-begovoj biblioteci: Lijekovi za smirenje između potrebe i zloupotrebe
U povodu Međunarodnog mjeseca borbe protiv bolesti ovisnosti, sinoć je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu održana panel diskusija na temu "Lijekovi za smirenje u svjetlu savremene psihijatrije i islamskih propisa". Događaj je organiziran u okviru projekta "Biblioteka budućnosti" koji je podržala Fondacija za bibliotečku djelatnost Sarajevo.
Panelisti dr. Vedran Beširević (JU Zavod za medicinu rada KS), dr. Tarik Hodžić (JU Zavod za bolesti ovisnosti KS) i prof. dr. Senad Ćeman (Fakultet islamskih nauka u Sarajevu), kroz svoja izlaganja su naglasili potrebu za balansiranim pristupom koji povezuje medicinsku terapiju i duhovne vrijednosti kako bi se spriječila zloupotreba, smanjio rizik od ovisnosti i očuvalo mentalno zdravlje.
Diskusija je otvorila ključna pitanja: gdje je granica između medicinske potrebe i zloupotrebe, kako procijeniti rizik od ovisnosti, te kako islamski propisi gledaju na upotrebu psihoaktivnih supstanci.
Dr. Bešrević je u svom izlaganju pojasnio da anksioznost nije obična nervoza, već stanje stalnog straha i napetosti bez realnog povoda.
– Ljudi koji žive s generaliziranim anksioznim poremećajem kažu da je to kao da nosite vreću cementa na leđima 24 sata dnevno – istakao je.
Upravo zbog tog tereta, mnogi posežu za lijekovima za smirenje, posebno benzodiazepinima (BZO), koji djeluju brzo – već za 15 do 30 minuta.
– Ta brzina je ono što čini ove lijekove opasnim. Pacijenti osjete olakšanje, ali kada efekat nestane, anksioznost se vraća još jača. To zovemo rebound efekt. Tako počinje začarani krug ovisnosti – upozorio je dr. Beširević.
Razmjere problema su alarmantne: samo u Kantonu Sarajevo u 2022. i 2023. godini kupljeno je oko 1,25 miliona kutija lijekova za smirenje, u vrijednosti od gotovo 3 miliona KM.
– Statistički, svaka osoba starija od 14 godina kupi dvije kutije godišnje, a to ne uključuje one koji uzimaju desetine kutija jer su već ovisni – naglasio je.
Posebnu pažnju izazvalo je poređenje efekata benzodiazepina sa alkoholom i drugim supstancama koje pomućuju razum.
Dr. Tarik Hodžić je svojim izlaganjem i prezentacijom pokazao da i alkohol i BZO djeluju na isti neurološki put (GABA-A receptore) smanjujući pobuđenost i dajući osjećaj olakšanja.
– Oba imaju visok adiktivni potencijal, izazivaju pospanost, vrtoglavicu, poremećeno rasuđivanje i oslabljenu kontrolu ponašanja, stoga efekti nekontrolisane upotrebe sedativa mogu biti jednako opasni kao i upotreba alkohola – zaključio je dr. Hodžić.
Prof. dr. Senad Ćeman govoreći kroz prizmu islamskih propisa, istakao je da upotreba lijekova za smirenje nije jednoznačna i njena dozvoljenost zavisi od namjere i okolnosti.
– Kada se lijek uzima pod nadzorom stručnjaka, u nužnoj dozi i na ograničeno vrijeme, radi očuvanja zdravlja i razuma, to je, ne samo dozvoljeno, nego i preporučeno. U stanjima velike patnje ili traume primjenjuje se pravilo nužde, ali samo u mjeri potrebe. Međutim, korištenje sedativa radi "boljeg raspoloženja" ili izbjegavanja problema, bez medicinske osnove, smatra se pokuđenim i duhovno štetnim. Najopasnija je zloupotreba koja vodi u ovisnost i ravnodušnost prema životu i vjerskim obavezama. Tada lijek postaje opijat, što je strogo zabranjeno jer ruši dobrobit razuma, porodice i života. Islam, uz medicinsku pomoć, nudi i duhovne mehanizme suočavanja: dovu, sabur, tevekkul i podršku zajednice – naglasio je profesor Ćeman.
U toku diskusije sprovedena je i anketa koja ispituje (zlo)upotrebu lijekova za smirenje, a prisutni su imali mnogo pitanja za izlagače, što govori o aktuelnosti i važnosti otvaranja ovakvih tema. Panelom je moderirala mr. Šahsena Đulović koja je zaključila da su umjerenost, edukacija i svijest ključ.
Lijekovi za smirenje mogu biti spas u teškim trenucima, ali i opasnost ako se koriste bez stručne kontrole. Oni nisu rješenje za sve, oni su samo alat, a pravi balans dolazi iz brige o zdravlju, podrške i odgovornosti prema sebi i drugima.
(Preporod.info)
