Džematu poklonio sva izdanja Preporoda od 1970. do 2020. godine

Osman Valjevac iz Visokog je sabrao sve brojeve Preporoda od 1970. do 2020. godine i na taj način formirao malu biblioteku, koju je uvakufio u svom džematu Maurovići.

Ljubav prema pisanoj riječi proizlazi i iz ličnosti osobe da bude bolja na temelju prvog kur’anskog imperativa: Uči!

Ne polazi svakome to za rukom, a kada zbog te ljubavi trpi i porodica, i posao i slobodno vrijeme, koje se može provesti na neki drugi način, tek onda dolazi do izražaja veličina tih osoba koje je teško, vrlo teško pronaći naročito u današnjici.

Ipak, gledajući kroz povijest zahvaljujući takvim osobama mnoge javne biblioteke su obogaćene privatnim zbirkama, fondovima, posebnim spisima i arhivskom građom. Jedna od takvih osoba koja je ostavila svoj vakuf, trag na Ovom svijetu jeste i Osman Valjevac iz džemata Maurovići u Visokom.

Ovaj vrijedni insan uvakufio je stotine sati svoga vremena, novac i strpljenje da bi obogatio džamijsku biblioteku izvanrednim poduhvatom: kompletnom arhivom printanog izdanja Preporoda, od 1970. godine do 2020.

Svom džematu, ali i drugima u amanet je ostavio uređene godišnjake od prvog broja Preporoda. Na ovaj način dao je svoj doprinos ‘bosanskoj duši’, kako naziva Preporod.

Sve boje Preporoda

- Preporod je poput člana naše porodice, to je naša bosanska duša. To je naš jedan udžbenik o vjeri i nastavak našeg učenja iz mekteba. To je, zapravo, udžbenik muslimana Bošnjaka i evropskih muslimana. Edukativan je i informativan, a prati sve društvene i vjerske događaje kako u našim džematima tako šire u dijaspori i svjetskoj sceni. Nema kuće koju Preporod nije dodirnuo i sve naše ljude u dijaspori. Volio bih da dijaspora preuzme ovaj sistem ukoričavanja, barem ovi jači džemati. Pisana riječ dokazano traje, dok za ovu elektronsku još ne znamo. U Preporodu su se oglasila najvažnija naša intelektualna imena i ulema, a imali su šta kazati i autoriteti drugih konfesija. Od svakoga treba uzeti ono što je korisno. Preporod nije samo narodna novina. On je i čuvar našeg jezika - kazao je Osman, koji je ukazao i na važnost poštivanja različitog mišljenja, jer u Preporodu su intelektualci iznosili različite stavove.

Ipak, uvijek su željeli zajedničko dobro.

Boje korica godišnjaka imaju svoju simboliku. Nisu sve korice iste boje, a Osman se odlučio na ovaj izbor kako bi na neki način opisao društveno i vjersko stanje u određenom periodu.

Više u printanom i digitalnom izdanju Preporoda.

(Preporod.info)